Laguna - Bukmarker - „Brodijev izveštaj“ – iskorak iz uobičajene Borhesove fantastike - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Brodijev izveštaj“ – iskorak iz uobičajene Borhesove fantastike

Horhe Luis Borhes (1899-1986) rođen je u Buenos Ajresu u porodici uticajnih intelektualaca, i već kao dečak pokazao je veliku naklonost prema književnosti. Najpoznatiji je po svojim kratkim pričama, ali je pisao i poeziju, eseje i književnu kritiku. Bio je dugogodišnji urednik književnih časopisa, i književni prevodilac sa engleskog, nemačkog i francuskog.

Jedan od najvećih južnoameričkih pisaca, Horhe Luis Borhes, svojim pripovetkama je ostavio nemerljiv trag na srpsku, kao i svetsku književnost. Među ne tako retkim kiksevima Nobelovog komiteta, činjenica da su zaobišli Borhesa, svakako spada među spektakularnije promašaje. Doduše, pisac se nije previše potresao, pa je jednom duhovito primetio: „Skandinavska tradicija je da mi se ne dodeli Nobelova nagrada; otkako sam se rodio, oni mi je svake godine iznova ne daju.“

„Brodijev izveštaj“ je zbirka nešto „jednostavnijih“ Borhesovih priča, bez njegove uobičajene barokne razigranosti kojom vrtoglavo kombinuje kulturne reference i kompaktne zaplete u svoje poznate maštovite fantazmagorije. Pomalo ironično, sve priče sem naslovne su jače ukotvljene u stvarnost, i u tom smislu su takođe iskorak iz uobičajene Borhesove fantastike, oslikavajući prvenstveno povremeno krvavu, povremeno romantičnu svakodnevicu nekadašnje Argentine i drugih delova Latinske Amerike. Nasuprot njima, naslovni „Brodijev izveštaj“ pisan je kao fingirani izveštaj putnika i istraživača koji beleži svoje iskustva sa bizarnim narodom-zverima Jahuima. Posmatrajući njihovu zajednicu, i stvarajući efektan otklon, narator neosetno povlači paralelu sa našom, ništa manje surovom i čudnom kulturom.

Liniju civilizacijske kobi nasilja prate i druge priče, pa tako u „Drugom suparništvu“ posle dvoboja noževima prokletstvo predmeta postaje metafora ljudske sudbine. Zanimljivo je da je pripovetka „Suparništvo“ u osnovnom zapletu gotovo sasvim suprotna „Drugom suparništvu“ – u prvoj je u pitanju napeto ali čisto umetničko takmičenje između dve slikarke, u drugoj krvavi dvoboj dva muškarca koji se završava fatalno. Ipak, obe imaju u sebi dozu tužnog fatalizma koji svedoči o tragediji i muškaraca i žena koji nisu zapravo mogli sasvim da odlučuju o svojoj sudbini.
 
Autor: Nastasja Pisarev
Izvor: Dnevnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.