Laguna - Bukmarker - Bohumil Hrabal - pesnik svakodnevnog života - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bohumil Hrabal - pesnik svakodnevnog života

Povodom objavljivanja knjige „Moritati i legende“ najvećeg češkog pisca 20. veka, objavljujemo belešku o njegovom životu. Iz ovog teksta Milana Lazarevića nazire se i karakterologija junaka koje je Hrabal predstavio u ovoj izuzetnoj knjizi koja se danas pojavljuje prvi put u prevodu profesora Aleksandra Ilića na srpski jezik.

U istoriji češke i svetske literature druge polovine prošlog veka Bohumil Hrabal (1914-1997) ostaće upisan kao autor neubičajeno prodornog posmatračkog dara i zanimljivog pripovedačkog stila i jezika. Za života je, uz Milana Kunderu, bio nesumnjivo najviše cenjeni češki prozaik u svetu ali je smatran i za najviše češkog od svih ovdašnjih autora koji su postali poznati u svetu (Čapek, Havel, Vančura, Vaculik...)  

Inspiracija ovom „pesniku svakodnevnog života“ bili su obični ljudi koje je poznavao, iz sredine u kojoj se svakodnevno kretao. Bili su to često ljudi na nižim  stepenicima socijalne hijerarhije, koji su se osećali isključenim ili bar drugačijim.

Pabiteli, kako je Hrabal označavao svoje literarne junake, koje je upoznavao i družio se njima najčešće u kafanama i pivnicama, često su se naizgled ponašali nerazumno i nerazumljivo. Ipak, uprkos tome voleli su život i uspevali da nađu lepotu u njemu tamo gde je niko nije tražio. Pabiteli i nisu samo ličnosti iz njegovih knjiga, i on sam je to bio. Hrabalovo delo i život su se poklapali velikim delom.

„Tamo gde sam ja izneverio kao čovek, izneverili su i moji junaci. A ono na šta sam ja ponosan, a to su samo obične sitne ljudske stvari, na to su ponosni i moji junaci“.     
 
Hrabal se rodio u Brnu, u njegovom matičnom listu nije uvedeno ime oca. Dobio je prezime Františeka Hrabala, službenika pivara u Polni i Nimburku, za koga se kasnije udala njegova majka Marija. Bohumil nikad nije bio uzoran đak i više nego škola zanimala su ga dešavanja u pivarama, posebno Františekov brat Josef Hrabal (ovekovečio ga je u svojim delima kao Pepina) „koji je došao u posetu kod brata i tu ostao do smrti“.

Tokom rata radio je na železnici kao kondukter i skretničar u Kostomlatima, što se direktno reflektovalo u njegovom pisanju (inspiracija za novelu „Strogo kontrolisani vozovi“ od koje je Jirži Mencel napravio film - dobitnik Oskara 1966). Posle gimnazijske mature (1935.) studirao je i diplomirao na Pravnom fakultetu Karlovog univerziteta u Pragu, paralelno je „za svoju dušu“ slušao predavanja iz istorije literature, umetnosti i filozofije. Potom je promenio niz profesija – trgovački putnik, agent osiguranja, radnik u livnici, kulisar u pozorištu... Veći deo života proveo je u praškom Libenju, još za života je postao literarna legenda pa je na mestu gde je bila njegova kuća, srušena zbog gradnje stanice metroa, postavljen zid s vratima, prozorima i njegovim likom. Najviše pabitela i prijatelja je našao upravo u Libenju gde se svake godine na dan njegove smrti okupljaju drugari oko malog spomenika koji je otkriven tako što se uz burno oduševljenje prisutnih na njega popišao pas. Još više od pasa, Hrabal je, kažu, voleo mačke koje su ga okruživale u kući u kojoj je živeo povremeno izvan Praga.

Počeo je da objavljuje sredinom 50-ih, pisac je postao zvanično 1963. ali je od 1970, to jest ubrzo posle okupacije Čehoslovačke od strane Varšavskog pakta, mogao da objavljuje samo u samizdatima i u inostranstvu. Kasnije je potpisao neku vrstu samokritičke izjave koja mu je omogućila da po nešto objavi, i to pod budnim okom cenzora. Sabrana dela su mu izdata 1991-1997. Snimljeno je skoro deset filmova po njegovim novelama. Bio je dosta prevođen i objavljivan u bivšoj SFRJ...

Umro je, to jest poginuo 3. februara 1997 prilikom pada kroz prozor sa četvrtog sprata bolnice na praškoj Bulovci. Prema verziji, koja nije neverovatna, to je bilo samoubistvo jer je teško patio od nepodnošljivih reumatskih bolova. Očevici iz kažu da je hranio golubove na prozoru, a onda odjednom nestao, kao da je odleteo za njima...

Kremiran je 28. marta 1997, na svoj rođendan, koji je njegovo društvo proslavilo, kao i ranijih godina, u poznatoj praškoj pivnici Kod zlatnog tigra. Na mestu gde je trebalo da sedi slavljenik bila je urna a bilo je veselo i sve je vrcalo od duhovitosti i dobrog raspoloženja, onako kao što je bilo i ranijih rođendana. Mnogi danas dolaze u ovu pivnicu upravo zbog Hrabala, zbog koga su tamo došli i posedeli s njim daleke 1993. tadašnji američki predsednik Klinton i pokojni češki predsednik Havel. Ispod fotografije te trojke u ovoj pivnici turisti čekaju u redu da bi se slikali...

Autor: Milan Lazarević
Izvor: balkanmagazin.net


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti soba za goste  laguna knjige Primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti – „Soba za goste“
16.07.2024.
Od autorke bestselera „Nikad nismo bile ovde“ Andree Barc stiže još jedan uzbudljiv triler prepun obrta, žudnje, osvete – „Soba za goste“.   Kelin novi život u Filadelfiji preobrazio se u košma...
više
dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.