Laguna - Bukmarker - „Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije

Dvojezična srpsko-engleska monografija „Blagodatna“, koju su krajem 2022. zajedničkim snagama objavili Fond Blago i izdavačka kuća Laguna, objedinjuje u jednoj knjizi najvažnjе i najuspelije predstave Bogorodice u srpskom srednjovekovnom slikarstvu. Ovaj bogati izbor prikaza najvažnjih događaja iz Bogorodičnog života, koji se slave u Crkvi kao Bogorodičini praznici, kao i iz Hristovog života u kojima је učesnik bila, uz druge teme freskopisa srednjovekovnih bogomolja u kojima se pojavlje Majka Božija, zaokružuje srpski duhovni, kulturni i državni prostor tog doba.

Monografija je ne samo prvo Lagunino izdanje sa blagoslovom jednog poglavara SPC – aktuelnog patrijarha srpskog Porfirija (Perića) – već i prva knjiga Fonda Blago koji tri decenije radi na očuvanju srpske srednjovekovne baštine i digitalnom dokumentovanju srpskih srednjovekovnih spomenika. „Sve slike i snimci Fonda Blago slobodno su dostupni na sajtu ove neprofitne nevladine organizacije“, kako bi se „publici širom sveta omogućilo da sazna više o najpoznatijim crkvama i manastirima podignutim na srpskim zemljama tokom srednjeg veka i da se upozna sa u njima sačuvanim umetničkim delima“.

U monografiji „Blagodatna“ o životu Bogorodice i njenom kultu svedoče freske manastira: Visoki Dečani, Gračanice, Gradca, Kalenića, Kučevišta, Mileševe, Nove Pavlice, Pećke patrijaršije, Sopoćana, Starog Nagoričana, Studenice, Markovog manastira, Crkve Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, Bele crkve karanske… Povezuju ih tekstovi – studije episkopa zapadnoameričkog Maksima (Vasiljevića) i istoričara umetnosti Ivane Lemkul, uz predgovor episkopa disedorfskog i nemačkog Grigorija (Durića).

Vladika Maksim piše o „Majci Božijoj u pravoslavnoj teologiji i pobožnosti“ napominjući da „ličnost Bogorodice ima ne samo istorijski već i eshatološki značaj“. On citira svetog Grigorija Palamu, arhiepiskopa solunskog i jednog od najznačajnjih bogoslova 14. veka, koji u „Homiliji o Uspenju“ ističe da je „sabravši sve načine na koje je ulepšao tvorevinu, Bog od Marije stvorio mirisni buket svega, i vidljvog i nevidljivog… ujedinjujući ono što je dole sa onim što je gore, zagrlivši celu tvorevinu čudesima koja nju okružuju“.

Sva ta čudesa i lepota izvan vremena i prostora sjedinili su se u kultu Presvete Bogodice o čemu na prostoru srednjovekovne Srbije svedoče monumentalni spomenici i njihovo slikarstvo, ali i bogoslužbena književnost i himnografija, čiji se odraz sjedinio sa ikonografskim programima srpskih svetinja o čemu piše Ivana Lemkul, istoričar umetnosti srednjeg veka.

Ona je zajedno sa Nenadom Vukićevićem, Zoranom Jovanovićem i Vladimirom Aćimovićem priređivač ove monografije. Autori vrhunskih fotografija su: Nenad Vukićević, Zoran Jovanović, Branko Jovanović i Vladimir Perić, a dizajn knjige uradio je Denis Vikić. Monografija u Laguni ima status knjige „za poklon“.

Trud svih koji su ostavili svoj autorski trag na ovoj monogafiji o srpskom srednjovekovnom kulturnom i umetničkom nasleđu nije ni bez poruke za savremenog čoveka i čitaoca.

„Život Bogorodice i njena vernost Bogu svojih otaca pokazuje kako se moramo oslanjati na veru, što će nas dovesti do toga da kažemo da je uprkos našoj logici, Bog zaista u stanju da preobrazi sve stvari. Ovo je suštinska poruka u visoko racionazovanom vremenu u kojem živimo, gde čovek prohodi u potpunom samopouzdanju i ljudskoj sigurnosti. Istina Bogorodice je protivotrov preovlađujućem indvidualizmu u društvu. Kada ukazujemo počast ikoni Hrista ili Bogorodice, mi manifestujemo pobedu nad svojim individualizmom i pokazujemo da nismo samodovoljni. Umesto da uzmu istoriju u svoje ruke, ljudi bi trebalo da slede primer Bogorodice. Živeti poput nje znači dopustiti Bogu da uđe u istoriju“, zaključuje vladika Maksim u svom tekstu „Bogorodica – ikona vrhunske slobode“, kao bogoslovskom okviru monografije „Blagodatna“.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.