Laguna - Bukmarker - Andrija Jonić: „Pretvorili smo se u loše krojače sopstvenih umova!“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Andrija Jonić: „Pretvorili smo se u loše krojače sopstvenih umova!“

U utorak, 29. maja od 18 sati u Delfi kafeu u SKC-u, održaće se promocija romana „Refren“. Mlad i talentovan autor Andrija Jonić, kroz svoj roman nam nenametljivo, ali više nego jasno i glasno stavlja do znanja da treba da zastanemo i posmatramo svet oko sebe, ali pre svega nas same. Lepo upakovano, a u isto vreme i snažno on nam ukazuje na sve anomalije savremenog društva i sugeriše kako da izađemo na pravi put.

Kada pomislite na svoj život, kog trenutka se prvo setite?

Sadašnjeg. Uglavnom pomislim na sve ono što bih želeo da napišem, a onda se setim kako nemam vremena i kako me pritiskaju neke nevažne gluposti ovozemaljskog društva satkane od niza autodestruktivnih zbivanja, sitnih potreba, lutajućih želja, izgubljenih ljudi, izgubljenih ljudi, izgubljenih ljudi...

Dok pričate priču, pominjete mnoga zapažanja koja možda i nisu od presudnog značaja za vaše likove, ali su od životnog značaja za čovečanstvo. Da li je Vaša knjiga pisana sa ciljem da podigne svest kod ljudi i ukaže nam na mnoge bitne stvari i trenutke koje nam olako promiču?

Ako neko diše to ne znači da oseća vazduh. Pretvorili smo se u loše krojače sopstvenih umova, u mašine koji sve više prihvataju strana tela i stavljaju ih u sebe, pri tom želeći da budu neko drugi. Izgleda da prirodom dato sopstvo nije dovoljno da zadovolji sve želje izvitoperenog društva koje se očigledno izgubilo, ili se možda nikada nije ni pronašlo, jer da jeste, teško da bi sada živeli sopstveni pakao. Istina je: životni vek jeste produžen, ljudi je sve više, razna oboljenja mogu da se izleče, ali kazna za ubistvo nečijeg uma još uvek nije pravosnažna. Bez obzira na sve pozitivne statistike koje se selektivno izvlače kako bi izgledale pozitivno, ako se nastavi ovim tempom, za par stotina godina imaćemo na ovoj divnoj planeti milijardu miliona zdravih, možda čak i besmrtnih, lutajućih robota.

Kako biste reagovali kada biste pronašli pismo u kojem Vas neko nepoznat poziva da se sretnete?

Do pre samo nekoliko godina odazvao bih se istog momenta. Sada bih dobro proučio kovertu i razmislio. Sve je manje iskrenih i čistih namera.

Da li postoji prava ljubav i kolika je mogućnost da je sretnemo?

Ne verujem u društveni pojam „prave ljubavi“. Ja verujem da je život konstantno nedovršen proces i da se sve u njemu i kroz njega konstantno menja. Kada kažete „prava ljubav“ to zvuči kao nešto nepromenljivo i konačno, a to po prirodi nije moguće, jer je priroda u svojoj osnovi promenljiva. Sa druge strane, ako se energija ljubavi održava i neguje, ona može trajati dugo, možda i ceo naš život, ali to ne znači da je ta ljubav „prava“, već samo da je negovana. Niko ne sretne „pravu ljubav“, već temelj na kome mora da se radi.

Kakva je planeta Starna?

Planeta Starna je planeta kao i svaka druga, tu je sa nama ili bez nas. Međutim, ako se spustimo na njeno tlo, videćemo da tu postoji jedan problem, njeni stanovnici žele da se unište međusobno zbog izmišljenih priča i zamišljenih vrednosti. Poznata priča?

Kako ste postali vegetarijanac?

Dubokom spoznajom da je svako biće koje naseljava planetu Zemlju, zapravo, Zemljanin. Ako pogledamo malo dublje, videćemo da svaki stanovnik planete ima podjednaku želju za životom. Prošla su vremena kada je čovek morao da lovi kako bi opstao. U ovom trenutku, mi imamo mogućnost da prestanemo sa ubijanjem drugih Zemljana zarad neke prastare priče kako ne možemo da živimo bez mesa. Čovek u ledenom dobu nije mogao da živi bez mesa – mi možemo. Takođe, specizam je podjednako loš koliko i rasizam. Rasizam krši principe jednakosti uzdižući jednu rasu iznad druge, a specizam, sa druge strane, stavlja interese jedne vrste iznad interesa drugih vrsta. Problem čoveka je u tome što ne vidi druga bića kao živa bića, mada to i nije tako čudno, jer sve češće jedni druge ne vidimo kao živa bića.

Koji je Vaš omiljeni refren?

Kada čujem ptice kako pevaju u dvorištu moje zgrade. One pričaju bez znanja da u isto vreme ulepšavaju trenutke drugim bićima. 

Ko je NN?

Svako od nas. Idealno bi bilo da svaka NN osoba počne da postavlja pitanja i da u isto vreme traga za odgovorima. Svet može biti jedno jako lepo mesto.

Izvor: Pravda
Foto: Deni Raičević


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.