Laguna - Bukmarker - Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija

Aleksandra Veljović Ćeklić rođena je 10. jula 1967. u Sarajevu, gdje je rasla i školovala se. Živi na relaciji Kalgari (Kanada) – Puerto Valjarta (Meksiko), bavi se arhitekturom i pisanjem.

Foto: Privatna arhiva

Popričali smo s Aleksandrom, autorkom romana „Leptirica“, o njenim književnim počecima, preprekama sa kojima se suočavala, načinima na koje ih je prevazilazila, kao i o savetima koje bi mogla da ponudi mladim autorima.

Sa kojim problemima ste se suočili kada ste pisali prvu knjigu? Koji je bio najveći problem?

Jedini problem, ali ogroman, bio je nedostatak slobodnog vremena, jer pisanje nije bilo moja primarna karijera. Bavila sam se arhitekturom i podizala troje aktivne djece, te sam trčala iz obaveze u obavezu kô Asteriks na Olimpijskim igrama. Iz tog razloga sam smislila fazon kako da budem vremenski najproduktivnija, i prvu knjigu „Sarajevo u zemlji čuda“ (2009) napisala kao zbirku kratkih priča koje se nadovezuju jedna na drugu kao poglavlja romana. Umjesto Sadržaj, u toj zbirci iznad naslova priča, piše – čitanja Redoslijed.

Da li je bilo teško objaviti prvu knjigu? Šta Vam je najviše pomoglo, a šta odmoglo?

Nije bilo teško zahvaljujući Davidu Albahariju, i mojoj drugarici Vesni koja mi je spomenula da čuveni pisac takođe živi u Kalgariju. Izašao mi je u susret, pročitao rukopis i napisao recenziju koju sam kao „mamac“ istakla u naslovu mejla koji sam poslala izdavačima. Bio je to početak jednog divnog prijateljstva i mog, uz kafu, književnog kursa. Bez Davidove recenzije, bile su mršave šanse da tako brzo, među hiljadama drugih mejlova, kao nepoznata osoba, pa još iz daleke i dosadne Kanade, privučem pažnju nekog urednika.

U kom trenutku ste za sebe mogli da kažete da ste postali pisac?

Na malom odmoru u prvom razredu osnovne škole. Možemo u beskonačnost filozofirati na ovu temu, uprkos svim definicijama, mislim da većina pisaca odmalena namiriše svoj nagon da muči papir, tj. tastaturu. Objavljivanje knjige, u moru medijskih platformi, više nije uslov, ni potvrda spisateljskog zanimanja.

Kako birate teme o kojima ćete pisati?

Nimalo lak zadatak, zasipaju me kao reklamni leci iz nevidljivog aviona, i sve mi se čine podjednako interesantnim. One koje mi ne daju mira odmah pohranim u Word, kompletno sa budućim naslovom, kao napomenu da im se vratim čim završim rukopis koji je aktuelan. Ponekad, shodno raspoloženju i inspiraciji, uskočim u neku od tih sporednih tema.

Postoji li razlika između pisca i književnika?

Tehnički postoji, jer pisci pišu biografije, kolumne, javne govore, scenarija, bloguju, prevode, varaju nas knjigama kako da se sami izliječimo od raka… dok književnici, koji su ujedno i pisci, u svom unikatnom stilu pišu vlastite sadržaje i izmišljotine o svemu i svačemu, sa idealističkim stremljenjima i punim pravom da maštaju o Nobelovoj nagradi. Biti književnik je prije tridesetak godina bio i društveni status, ali u doba digitalne književnosti nismo mnogo tašti o tom pitanju.



Da li se suočavate sa spisateljskom blokadom i kako je pobeđujete?

Nemam spisateljskih blokada, ali ponekad se suočim sa spisateljskom sumnjom, pa preispitujem apsurdnu potrebu da svemu pripišemo duboki značaj – postanku, rastanku, sjemenki koju je pas popišao, pa je živnula u pukotini zida… Život je ipak, sasvim slučajna komedija.

Koliko je istraživanje o temi o kojoj želite da pišete važno? Da li je?

Zavisi od teme i žanra, tako da poruka priče opravdava sredstva. Desilo mi se da provedem cijeli dan u istraživanju da bih napisala kratak paragraf. S obzirom na luksuz tehnologije kojom raspolažemo, istraživanje je uživanje i dodatna inspiracija. Možemo naravno i zanemariti istraživanje, i sa apsolutnom slobodom pristupiti interpretaciji događaja i istorijskih ličnosti, što može da bude provokativno, marketinški opravdano, misteriozno ili komično… ali i banalno ako nije vješto sprovedeno.

Šta uočavate kao najveću grešku koju danas prave mladi autori?

Nestrpljenje i naivno povjerenje. Rukopis se mora kritički pročitati nekoliko puta, brusiti i polirati kao dijamant. Žurba da se odmah, bez korekcija, pošalje izdavačima neće rezultirati priželjkivanim odgovorima. Pretjerane pohvale prijatelja i alkoholisanog komšije s prvog sprata NISU potvrda kvaliteta rukopisa… ukoliko, naravno, komšija nije autor bestselera.

Da li možete da pružite savet mladim ljudima koji žele da počnu da se bave pisanjem?

Budite realni i imajte dodatno zanimanje. Tiraži na domaćem tržištu su skromni, čak i ako osvojite prestižne nagrade i budete prevedeni na druge jezike, nećete zaraditi stan u „Beogradu na vodi“. Uvažite kritike. Slijedite svoj talenat, vrijedno i bez straha. Držim vam fige!

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
27.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
27.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.