Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Zlotvori“ Dragoslava Mihailovića u prodaji od 3. avgusta

„Zlotvori“ Dragoslava Mihailovića u prodaji od 3. avgusta - slika 1
U okviru projekta objavljivanja sabranih dela Dragoslava Mihailovića u Laguni, od četvrtka, 3. avgusta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs naći će se novo izdanje romana „Zlotvori“.

Ovo je priča o udbašu Jovanu Veselinoviću, milicajcu i partizanu iz Ćuprije, njegovim zločinima koje je počinio na Golom otoku u ime Leke, Kapičića, Ćeće, Krcuna i Josipa Broza, kao i političkim spletkama između njih koji će dovesti do razdora i propasti većine njih.

Izmišljeni, stvarni i stvarnim događajima inspirisani junaci romana osvetljavaju brižljivo skrivano i jezivo lice naše novije istorije, pokazujući kako nakazna ideologija, slepo vlastoljublje i razobručena ambicija mogu zatrovati ljudski život i razoriti pojedinca. „Zlotvori“ su roman o neograničenoj moći, niskosti i zverstvu političke policije Titovog doba i stradanju ibeovaca i pojedinaca koji su se ogrešili o državu sopstvenim mišljenjem, neuklopljenim u ideologiju političkog sistema onog doba.

Mihailović je za „Zlotvore“ dobio nagradu „Petar Kočić“.

Dragoslav Mihailović (Ćuprija, 1930) srpski je književnik, redovni član SANU, dobitnik mnogih književnih nagrada i priznanja, čija su dela prevođena na više evropskih jezika. Rođen je u Ćupriji, studirao je jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Sa dvadeset godina je i sam bio uhapšen i poslat na Goli otok. Živi u Beogradu.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom „Pismo“, objavljuje krajem 1957. u Ježevom kalendaru. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu Letopis Matice srpske. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom Frede, laku noć, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u Letopisu, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman Kad su cvetale tikve. Treća knjiga, Petrijin venac, izdata 1975. godine, osvojila je „Andrićevu nagradu“. Roman Čizmaši objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu Kad su cvetale tikve, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar – obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova Goli otok (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine). Objavio je još publicistička dela i naučne studije Kratka istorija satiranja (1999), Crveno i plavo (2001), Vreme za povratak (2006), Majstorsko pismo (2007), kao i drame Kad su cvetale tikve, Protuve piju čaj, Skupljač i Uvođenje u posao. U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam. Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. „Laguna“ je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, „Račansku povelju“ za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka Preživljavanje, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine. Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com