Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Vodeći austrijski dnevni list „Der Standard“ o knjizi „Konstantin“ Ivana Ivanjija

Vodeći austrijski dnevni list „Der Standard“ o knjizi „Konstantin“ Ivana Ivanjija - slika 1
Vodeći austrijski dnevni list „Der Standard“ u broju za protekli vikend doneo je na celoj stranici prikaz romana „Konstantin“ Ivana Ivanjija, koji je napisao Volfgang Vajsgram. Ivanji je lično preveo, odnosno, roman nanovo napisao na nemačkom jeziku.

Istorija Konstantina Velikog s pravom se može interpretirati kao istorija traganja za fundamentalnom državnom idejom. Roman o Konstantinu Ivana Ivanjija, čija je prva verzija u Beogradu objavljena 1988. godine, vrti se oko ideja zbog kojih su na kraju Jugosloveni pali u očaj... Roman, koji se tako duboko vraća u antička vremena se, dakle, pojavljuje godinu dana pošto je Milošević preuzeo vlast, tri godine pre početka ratova raspadanja Jugoslavije. Pred tom pozadinom se priča o Konstantinu čita kao da je aktuelna, gotovo brizantna...

Ivanji jednom Konstantinovom oficiru stavlja u usta žalbu: „Gospodaru, ne možemo da naučimo neki novi kult svaki put kad legiju premeštaš u drugu provinciju.“ To Konstantin, koji teži da vlada sam, dobro razume, jer je živeo u Avgusti Treverorumu, današnjem Triru, sasvim blizu Varvara. I tako dolazi do toga da se Konstantinove jedinice pred bitkom na Mulvijevom mostu protiv suregenta Maksencija 312. godine ukrašavaju grčkim monogramom Hrista. „In hoc signo vinces“, „pod tim ćeš znakom pobediti“ žustro prenose blagoglagoljivi crkveni oci začuđenim potomcima. Ivanji dopušta da jedan sveštenik stare religije dobaci: „Više nego taj znak pomogli su ti hrišćanski špijuni sa svojim izveštajima iz Maksencijevog logora“, a Konstantin odgovara: „Pa šta?“...

Ivanji je, što je poseban dar, prevodio sa nemačkog i srpskog jezika. Prevodio je, na primer, Hajnriha Bela i Berta Brehta na srpski, a Danila Kiša u suprotnom pravcu na nemački jezik, a sada za izdavačko preduzeće „Wieser-Verlag“ iz Klagenfurta/Celovca, koji uvek tako pažljivo baca poglede prema jugoistoku, i svog „Konstantina“. Prema tome, ne radi se o prostom prevodu, nego o pravom originalu, što knjigu čini utoliko preporučljivijom.

Autor: Ivan Ivanji

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Ivanji

Ivan Ivanji

Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine. Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani Čoveka nisu ubili, Dioklecijan, Konstantin, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta i Balerina i rat, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci. Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama. Ivan Ivanji preminuo je 9. maja 2024. godine u 96. godini života.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com