Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Vladika Grigorije sa knjigom „Nebeska dvorišta“ u Beču

U prepunoj sali bečke „Uranije“, u saradnji SKPD Prosvjeta Austrija i izdavačke kuće Eparhije austrijsko-švajcarske „Sveti Visarion“, održano je književno veče posvećeno novoj knjizi vladike Grigorija „Nebeska dvorišta“. Veče je održano u okviru Prosvjetine tribine „Susreti i razgovori s blagoslovom“ i na poziv Njеgovog preosveštenstva episkopa austrijsko-švajcarskog gospodina Andreja.
Vladika Grigorije sa knjigom „Nebeska dvorišta“ u Beču - slika 1
Među brojnim gostima bili su pripadnici diplomatskog kora, sveštenstvo, predstavnici srpskih organizacija, prijatelji i članovi Prosvjete, a prisutne je u ime vladike Andreja pozdravio njegov izaslanik otac Filip Milunović, starešina Hrama Svetog Save u Beču.

„Uvijek je dobro kad se ljudi sastanu da razgovaraju, i u to duboko vjerujem. To je moje iskustvo jer je riječ nešto najmoćnije što čovjek može da dâ drugom čovjeku“, rekao je na početku večeri vladika Grigorije, dodavši da je od riječi sve sazdano. On je sa mnogo detalja i emocija pričao o teškim vremenima o kojima knjiga govori, o odnosu prema zavičaju i rasejanju, o brojnim likovima svog romana, znanim i neznanim, ali i o univerzalnim moralnim vrednostima borbe dobra protiv zla, značaju duhovnosti i vere, svojim uzorima, što ga je sve i inspirisalo u pisanju „Nebeskih dvorišta“. „Važnije je što ste vi večeras došli ovdje nego što sam ja tu“, rekao je. „Ljubav je jedina vrednost koja se deljenjem umnožava“, podsetio je na reči Svetog Vladike Nikolaja.

O knjizi su, osim autora, govorili filolog Maja Rašović i profesor Srđan Mijalković, potpredsednik bečke Prosvjete, koji je organizatorima na čelu sa ocem Gajom Gajićem, prisutnima, a najviše vladiki Grigoriju zahvalio na dolasku i prilici da se bečkoj publici predstave „Nebeska dvorišta“. Mijalković je govorio i o književnim vrednostima dela i istakao veliki književni talenat autora.

Maja Rašović je nadahnuto govorila o duhovnim i literarnim aspektima knjige i podsetila da su jezik i način na koji se čovek izražava veoma moćan način komunikacije, a da je autor u svom delu pronašao prave reči. „Ono o čemu vladika piše postaju žive slike. Vladika vas uvlači u priču i vi postajete sudionik te priče“, rekla je Rašovićeva.

Muzički ukras večeri bila je Jelena Krstić, koja je očarala publiku izuzetnim izvođenjem tradicionalnih srpskih melodija. Tekstove iz knjige čitao je mladi glumac Prosvjetinog bečkog teatra mladih Veselin Rafailović.

Publika je živo i sa mnogo pažnje učestvovala u večeri. Bilo je aplauza, smeha, poneke suze, ali svi su se složili da je ovo bio poseban događaj koji će se pamtiti. Posle programa vladika Grigorije je potpisivao knjige i dugo se zadržao u neformalnim, prijateljskim razgovorima sa prisutnim gostima.

Foto: Vesna Špirić i Goran Jakšić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac. Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa. Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke. Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog. Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen. U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija Biti sa drugim (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se „zlatna nit“ uklopi a ne tek pronađe. U knjizi Gledajmo se u oči (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča Preko praga (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman Nebeska dvorišta (2022). Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com