Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Velimir Mladenović i Ivana Misirlić govore na 120. Laguninom književnom klubu o romanu „Rat“

Roman „RatLuj-Ferdinanda Selina biće tema 120. tribine Laguninog književnog kluba, koja će se održati u petak 7. februara u 18 sati u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC.
Velimir Mladenović i Ivana Misirlić govore na 120. Laguninom književnom klubu o romanu „Rat“ - slika 1
O ovom rukopisu otkrivenom šezdeset godina nakon autorove smrti, govoriće dr Velimir Mladenović, profesor francuske književnosti, i Ivana Misirlić, urednica, a moderiraće Mona Cukić.

Neponovljiv, gorljiv i čudovišno prodoran glas kakav poznajemo iz „Putovanja nakraj noći“, ponovo se obrušava na nas u svoj svojoj silini u ovom romanu.

Na samom početku knjige Ferdinand pripoveda kako je, teško ranjen u desnu ruku i u glavu, oktobra 1914, u Belgiji, u Polkapeleu, ležao na zemlji, prekriven krvlju, okružen leševima, umirući od gladi i žeđi. Nakon što se onesvestio, probudio se u ambulanti, s tutnjavom u glavi. Taj višenedeljni boravak u vojnoj bolnici zauzima veći deo priče i ispunjen je živopisnim junacima: velikodušnom bolničarkom Espinas, ranjenim drugarom iz bolničke sobe Kaskadom i njegovom ženom, prostitutkom Anžel, koja će sa našim pripovedačem sklopiti unosan posao.

Ova pripovest odiše verodostojnošću koja navodi na pomisao da je posredi priča o stvarnim sećanjima, ali što priča više odmiče, teže je razdvojiti stvarnost od fikcije. Prožet crnim humorom, erotskim scenama i opisima spasavanja ranjenika, ovaj roman se uvlači pod kožu, nošen vrtlogom Selinovog surovog, sirovog i eksplicitnog stila.

Do 7. februara važi popust 30% za kupovinu knjige „Rat“ u Laguninim klubovima čitalaca, Delfi knjižarama i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Luj-Ferdinand Selin

Luj-Ferdinand Selin

Francuski romanopisac Luj-Ferdinand Detuš je rođen 1894. godine kao jedino dete Fernana Detuša i Margerit-Luiz-Selin Giju. Njegov otac je radio u osiguravajućem zavodu, a majka je posedovala radnju sa čipkom. Tokom Lujevog detinjstva, porodica se preselila iz predgrađa u Pariz, gde je Luj pohađao školu. Između 1907. i 1909. roditelji šalju Luja u Nemačku, pa u Englesku kako bi naučio jezike i obučio se za posao trgovca. Po povratku u Francusku, Luj postaje šegrt kod trgovca tkaninama, a zatim i draguljara. U septembru 1912. godine, Luj Detuš odlazi dobrovoljno u vojsku. Teško je ranjen u desnu ruku u oktobru 1913. tokom jedne vojne operacije u Belgiji, operisan i poslat u Pariz gde je odlikovan vojnom medaljom za podvig. U maju 1914. prebačen je u konzularnu službu Francuske ambasade u Londonu, odakle u martu 1916. odlazi u Afriku kao nadzornik plantaža. U Pariz se vraća 1917. da bi se potom posvetio studijama medicine. Godine 1924. u svojstvu poslenika Društva naroda odlazi na misiju u Ženevu, putuje u Ameriku, na Kubu, u Kanadu i ponovo u Afriku. Otvara svoju ordinaciju 1927. u Parizu. Proslavio se prvim romanom Putovanje nakraj noći (1932), koji je potpisao prezimenom svoje bake – Selin. Potom je objavio roman Smrt na kredit (1936) koji je zbog opscenosti izazvao veliki skandal. Povređen reakcijama kritike, koja ga ili napada ili ignoriše, Selin odlazi u Sovjetski Savez a potom objavljuje antikomunistički pamflet „Mea culpa“ u kojem ispoveda utiske sa tog putovanja. Nadalje kompromituje svoj ugled zbog žestokih antisemitskih napada jer počinje da oseća da Jevreji guraju Francusku u rat sa Hitlerom. Godine 1937. objavljuje pamflet „Bagatele za jedan pokolj“ i „Školu za leševe“ naredne godine. Početkom Drugog svetskog rata radio je kao lekar na francuskom bojnom brodu, a kasnije je nastavio sa lečenjem francuskih izbeglica. Iako nije bio posebno povezan sa okupatorima, ekstremnoj desnici je smetao njegov pacifizam, a neki pripadnici Pokreta otpora smatrali su ga izdajnikom i kolaboracionistom. Da bi izbegao kaznu, početkom savezničkih operacija kroz razorenu Nemačku probija se do Danske. Međutim, biva optužen za kolaboraciju zbog čega osamnaest meseci boravi u zatvoru. Vratio se u Francusku 1951. godine nakon što ga je vojni sud pomilovao. Po povratku, nastavio je da se bavi medicinom i pisanjem sve do smrti 1961. godine. Njegova poslednja dela, trilogija koju čine Od zamka do zamka (1957), Sever (1960) i Rigodon (posthumno objavljen 1969), prikazuju Drugi svetski rat iz perspektive unutar Nemačke. Ostala dela uključuju Guignol’s Band (Ginjolova družina, 1944), Casse Pipe (Vojna, 1949) i Entretiens avec le Professeur Y (Razgovori s profesorom Y, 1955). Selinovi romani – Putovanje nakraj noći i Smrt na kredit – ušli su pred kraj njegovog života u prestižnu Galimarovu kolekciju „Plejada“ čime je označen Selinov povratak na književnu scenu. Godine 2022. u javnosti su se pojavili rukopisi romana Rat i London za koje se smatralo da su izgubljeni 1944, a uskoro se očekuje objavljivanje i trećeg rukopisa čiji je naslov za sada nepoznat. Foto: Agence de presse Meurisse / Gallica Digital Library, available under the digital ID btv1b9046059w/f1 / Wikimedia Commons / Public Domain

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com