Uzbudljivo i bolno aktuelno: Promocija novog romana Borisa Dežulovića 24. oktobra u knjižari Delfi SKC
Promocija novog romana Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti“ biće održana u petak 24. oktobra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC.
Pored autora, o romanu će govoriti i novinar i pisac Branko Rosić. Moderira Mona Cukić.
Ovo je uzbudljiv roman o Pivničkom puču u Minhenu 1923. i presudnom istorijskom trenutku kada se Hitler još mogao zaustaviti.
Minhen, 1923. Inflacija divlja, Republika je na ivici pucanja, a u kafanama i pivnicama skupljaju se senke budućih zločina. Među njima je i on – Vitez s brčićem. Još nije upisan u istoriju. Još može biti zaustavljen.
U grad stiže Amerikanac. Novinar? Filmski snimatelj? Sedi u kafani, beleži rečenice, menja dolare i – čeka. Zna šta će se dogoditi. Ali još nije doneta nijedna presudna odluka. Još sve može da bude prekinuto.
Ko je taj čovek?
I šta zaista znači pokušati da se spreči zločin kada još nije počinjen? Da li bi istorija mogla da bude drugačija da je neko povukao okidač u pravom trenutku?
„Tko je taj čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti“ je mračna rekonstrukcija jedne od mnogih mogućnosti istorijskog razvoja, virtuozna mešavina političkog trilera, istorijske fikcije i kvantne fizike. Kompleksno komponovana priča o prelomnim trenucima, kada zlo još ima ljudsku formu. Dežulović spaja autentične istorijske detalje s precizno građenom fikcijom i ispisuje remek-delo postmoderne pripovedne veštine, uzbudljivo i bolno aktuelno, jer je roman prožet problemima današnjice – propast demokratije, lažne vesti, populizam, nasilje.
O svom romanu Boris Dežulović kaže:
„Proscenij romana ’Tko je taj čovjek?’ uokviren je u vremenu začetka nacizma, dakle u Vajmarskoj Njemačkoj dvadesetih godina prošlog stoljeća, pa se danas – iako mi to nije bila namjera, jer je ideja stara gotovo dvadeset pet godina, i ’kasni’ samo zbog obimnog istraživačkog rada – tom stogodišnjom koincidencijom ispostavlja poput uznemirujućeg podsjetnika, gotovo pa ’stvarnosna proza’. U stvarnom svijetu, naime – u svijetu dvadesetih godina našeg stoljeća – roman me jednostavno sustigao: današnji je svijet čitav zloslutno vajmarski. ’Tko je taj čovjek?’ nije stoga samo pitanje iz whodunnit žanra, to je pitanje koje moj junak i njegov čitatelj na kraju romana postavljaju samom sebi. Ako pak mislite da znate odgovor, ako mislite da znate ’tko je taj čovjek’ u ogledalu – i ’tko je taj čovjek’ koji će vajmarskih dvadesetih godina nepovratno skrenuti povijest svijeta – odmah da vam kažem: ne, ne znate.”
Dobro došli!
Ovo je uzbudljiv roman o Pivničkom puču u Minhenu 1923. i presudnom istorijskom trenutku kada se Hitler još mogao zaustaviti.
Minhen, 1923. Inflacija divlja, Republika je na ivici pucanja, a u kafanama i pivnicama skupljaju se senke budućih zločina. Među njima je i on – Vitez s brčićem. Još nije upisan u istoriju. Još može biti zaustavljen.
U grad stiže Amerikanac. Novinar? Filmski snimatelj? Sedi u kafani, beleži rečenice, menja dolare i – čeka. Zna šta će se dogoditi. Ali još nije doneta nijedna presudna odluka. Još sve može da bude prekinuto.
Ko je taj čovek?
I šta zaista znači pokušati da se spreči zločin kada još nije počinjen? Da li bi istorija mogla da bude drugačija da je neko povukao okidač u pravom trenutku?
„Tko je taj čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti“ je mračna rekonstrukcija jedne od mnogih mogućnosti istorijskog razvoja, virtuozna mešavina političkog trilera, istorijske fikcije i kvantne fizike. Kompleksno komponovana priča o prelomnim trenucima, kada zlo još ima ljudsku formu. Dežulović spaja autentične istorijske detalje s precizno građenom fikcijom i ispisuje remek-delo postmoderne pripovedne veštine, uzbudljivo i bolno aktuelno, jer je roman prožet problemima današnjice – propast demokratije, lažne vesti, populizam, nasilje.
O svom romanu Boris Dežulović kaže:
„Proscenij romana ’Tko je taj čovjek?’ uokviren je u vremenu začetka nacizma, dakle u Vajmarskoj Njemačkoj dvadesetih godina prošlog stoljeća, pa se danas – iako mi to nije bila namjera, jer je ideja stara gotovo dvadeset pet godina, i ’kasni’ samo zbog obimnog istraživačkog rada – tom stogodišnjom koincidencijom ispostavlja poput uznemirujućeg podsjetnika, gotovo pa ’stvarnosna proza’. U stvarnom svijetu, naime – u svijetu dvadesetih godina našeg stoljeća – roman me jednostavno sustigao: današnji je svijet čitav zloslutno vajmarski. ’Tko je taj čovjek?’ nije stoga samo pitanje iz whodunnit žanra, to je pitanje koje moj junak i njegov čitatelj na kraju romana postavljaju samom sebi. Ako pak mislite da znate odgovor, ako mislite da znate ’tko je taj čovjek’ u ogledalu – i ’tko je taj čovjek’ koji će vajmarskih dvadesetih godina nepovratno skrenuti povijest svijeta – odmah da vam kažem: ne, ne znate.”
Dobro došli!
