Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Tes od roda D’Erbervila“ Tomasa Hardija u prodaji od 12. oktobra

Edicija „Klasici svetske književnosti“ bogatija je još jedan naslov ‒ „Tes od roda D’Erbervila“ Tomasa Hardija.

Ovo remek-delo engleske književnosti XIX veka jedan je od najlepših romana koji su ikada napisani o stradanju žene. Pogovor za ovo izdanje napisala je profesorka Nataša Gojković.

Priča o Tes Derbifild, devojci iz sela Marlot, smeštenog u plodnom Blekmurskom dolu, počinje saznanjem njenog oca da je u srodstvu s nekada moćnom, a sada ugašenom plemićkom porodicom D’Erbervil. Za nekog trezvenijeg, verovatno bi podatak o nekadašnjem aristokratskom sjaju ostao ono što u datom trenutku zapravo i jeste – sasvim beskorisno saznanje sa primesom žala za prošlim vremenima. Za Džona Derbifilda, međutim, ovo iznenadno fiktivno uzdizanje, stvarnije je i važnije od konkretnog posla, od koga zavisi sedam dečjih duša za koje odgovornost na sebe preuzima Tes.

Naslikana na pozadini ruralnog društva koje polako umire, „Tes od roda D’Erbervila“ bila je „bestseler“ Tomasa Hardija, a sama Tes Derbifild ostaje njegova najupečatljivija i najtragičnija junakinja.

Engleski klasik Tomas Hardi pripadnik je one najfinije prozaističke plejade XIX veka u koju se ubrajaju Dikens, Tekeri, Džordž Eliot i sestre Bronte. Rođen je 2. juna 1840. u Hajer Bokhemptonu, u parohiji Stinsford u Dorsetu. Odmalena studiozan i sklon samostalnom obrazovanju, Hardi se okrenuo proučavanju poezije, te prve stihove piše 1860. Godine 1891. Tomas Hardi objavljuje „Tes od roda D’Erbervila“ (Tess of the d’Urbervilles), roman koji su neki kritičari smatrali nemoralnim, ali su njihovi komentari u ovom slučaju bili umereni u odnosu na one koje će izazvati „Neznani Džud“ . Nakon takvog prijema, Hardi će napustiti pisanje proze i posvetiti se poeziji.

Roman „Tes od roda D’Erbervila“ Tomasa Hardija možete pronaći od 12. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.