Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Šta znači fraza „ubiti pticu rugalicu“?

Kad neku frazu čujemo mnogo puta, polako počne da joj se gubi izvorno značenje ili smisao. Postane poštapalica, poput „košta ko svetog Petra kajgana“. Naslov klasika književnice Harper Li iz 1960. godine „Ubiti pticu rugalicu“ doživljavam na sličan način, uprkos utisku koji je roman ostavio na mene i njegovom uticaju na način na koji posmatram svet oko sebe.
4
Prvi put sam čitao „Ubiti pticu rugalicu“ u osmom razredu osnovne škole. Iako sećanja umeju da zavaraju, ne sećam se da smo razgovarali o naslovu, a verovatno ni o mnogim drugim stvarima koje se pominju u knjizi. Ono što mi je ipak ostalo u najjasnijem sećanju jeste zadatak koji smo dobili od nastavnice, a to je da pogledamo filmsku adaptaciju iz 1962. godine. Pretpostavljam da je nastavnica verovala da će tuđa vizija onoga o čemu knjiga govori biti sigurniji pristup nego da zaista razgovaramo na temu rase, klase, diskriminacije i pravde, o pitanjima koje je roman vrlo lako mogao da potegne tokom vrhunca borbe za desegregaciju u susednom Bostonu.

Uprkos propustu moje nastavnice, roman „Ubiti pticu rugalicu“ mi se urezao u pamćenje. To sam prvo primetio u sitnicama: u suton, na putu ka kući od drugara, primećivao bih dvorišta pretrpana starudijom i smećem ili obrasla travom i korovom, i bio sam siguran da Bu Radli živi upravo tu. Potom bih ubrzao korak.

Kako sam odrastao i sve više stvari saznavao i učio, tako su uplivale druge scene iz knjige: kada se Skaut suprotstavlja rulji koja je spremna na linč; razgovor između Atikusa i Skaut uoči suđenja; kada se Džem razbesni nakon donošenja presude. Počeo sam da kao čitalac cenim dvojaki narativ koji iznose Tom Robinson i Bu Radli, ali i način na koji je time otvoreno pitanje univerzalnih i subjektivnih načina na koji razmišljamo o rasi i „drugima“. Međutim, odgovor na jedno pitanje je nastavio da mi izmiče: naziv knjige.

Negde sam pročitao da „Ubiti pticu rugalicu“ u početku nije bio autorkin prvi izbor. Roman je prvobitno trebalo da se zove „Atikus“. Drago mi je što nije. Likovi dece u knjizi su mi uvek bili zanimljiviji od njega. Onlajn platforma za učenje SparkNotes daje neke smernice: „Naslov knjige ’Ubiti pticu rugalicu’ se ne pominje previše u samoj radnji romana kao književni motiv, ali sadrži dosta simbolike. U priči koja govori o nedužnima kojima je naneto zlo, motiv ’ptice rugalice’ služi kao predstava ideje nevinosti i nedužnosti. Time, ubiti pticu rugalicu označava iskorenjivanje (ubijanje) nevinosti.“

O književnom motivu koji se krije iza naslova najviše se govori u desetom poglavlju, kada Skaut objašnjava:

„Zapamti da je greh ubiti pticu rugalicu.“
Bio je to jedini put da sam ikada čula Atikusa kako kaže da je greh nešto učiniti, i upitala sam za to gospođicu Modi.
„Tvoj otac je u pravu“, rekla je. „Ptice rugalice ne rade ništa drugo osim što prave muziku u kojoj uživamo. Ne uništavaju ljudima vrtove, ne gnezde se u ambarima za kukuruz, ne rade ništa drugo osim što nam pevaju iz dubine srca. Zato je greh ubiti pticu rugalicu.“


Kog junaka, dakle, simbolički predstavlja „ptica rugalica“? Pred kraj knjige, Skaut objašnjava Atikusu da bi povređivanje njhovog osamljenog komšije Bua Radlija „nekako bilo kao da ubiješ pticu rugalicu“. Rugalice nisu jedine ptice koje se pominju u knjizi. Finč (finch, eng. zeba), prezime koje nose Skaut, Džem i Atikus, malena je ptica, a pritom iz reda pevačica, kao i rugalica.

Da li je Tom Robinson, crnac optužen za seksualno napastvovanje belkinje, takođe neka vrsta ptice? Iako je Tom nevin, njegovu nevinost ne mogu da uporedim sa onom koja krasi decu ili Bua. Verujem da bi Tom, crnac iz doba depresije u Alabami, imao štošta da nas nauči. Nažalost, ne saznajemo mnogo o njegovom životu izvan onoga što se dešava u sudnici. Kritičari su zamerali Lijevoj to što svojim junacima crne puti nije posvetila dovoljno pažnje i podarila im pozadinsku priču. Nadam se da Tom nije trebalo da predstavlja pticu rugalicu koju gospođica Modi opisuje Skaut, zato što, svesno ili nesvesno, njene reči prizivaju poetizovane zastarele stereotipe o Afroamerikanacima, kao veselim i bezbrižnim ljudima koji pevaju naglas bez i jedne brige na svetu. Tom koga ja zamišljam nije stereotip. On ima ispunjen život. Pitam se šta bi mogao da nam ispriča što mlada Skaut nije znala.

Kada razmišljam o knjizi „Ubiti pticu rugalicu“, ptica koja mi pada na pamet uopšte nije rugalica, već kanarinac u rudniku, koji je takođe iz neke poslovice (o čijem značenju, isto, ne razmišljamo više toliko). Verbalno i neverbalno ophođenje zajednice Mejkoma prema Tomu i Buu priziva u maštu sliku kanarinca. Ova dva kanarinca ogoljuju krhkost demokratije, kada predrasude, mitovi i dezinformacije prolaze bez ikakvog dovođenja u pitanje.

Godine koje su prošle od objavljivanja ovog romana, dovele su do toga da fraza „ubiti pticu rugalicu“ dobije značenje koje prevazilazi ono izvorno, kao i njenu simboliku. Za većinu čitalaca, junaci ove knjige zauvek će biti zarobljeni u njihovim srcima. Priča koja je ovde ispripovedana u centar zbivanja postavlja moralne dileme sa kojima se svako od nas svakodnevno susreće. Nedavno mi je kolega, kao da je znao, poklonio nalepnicu koja mi uvek izmami osmeh na licu. Na njoj piše: „Šta bi Skaut uradila?“

Autor: Adam Strom
Izvor: facingtoday.facinghistory.org
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Harper Li

Harper Li

Harper Li (1926–2016) rođena je u Monrovilu u Alabami. Godine 1959. završila je rukopis svog bestseler romana Ubiti pticu rugalicu , ovenčanog Pulicerovom nagradom 1960. godine. Ubrzo nakon toga, pomogla je svom prijatelju Trumanu Kapoteu da napiše članak za Njujorker , koji će kasnije prerasti u njegovo remek-delo In Cold Blood .

Prikaz romana „Puter“: Tiha pobuna i opasnost uživanja

Roman „Puter“ japanske autorke Asako Juzuki (1981) jedna je od onih knjiga koje se ne daju lako „dekodirati“, ni žanrovski ni emocionalno. Iako je posredi štivo sa moćnom krimi pričom i snažnim elementima psihološkog trilera, ono ne osvaja zapletom, već pridobija čitaoca kroz detalje, ponavljanja, kroz sitne promene u percepciji sveta.

Pročitaj više

„Zabranjeno je ispoljavanje prenaglašenih osećanja pred vratima pansiona“ ili pravila su tu da se ruše, ne da nas guše

Španskoj spisateljici Mamen Sančes nije bilo nimalo lako da nakon hita „Sreća je piti čaj sa tobom“, koji je nekoliko godina nakon izdavanja čak i kod nas još uvek pri vrhu liste najprodavanijih izdanja, osmisli i napiše svoju drugu knjigu i ne razočara.

Pročitaj više

Iz ugla prevodioca – „Pisma Kafki“

Ne dešava se često da prevodilac postane glavni junak knjige, ali u romanu „Pisma Kafki“ autorke Kristin Estime to se ipak dogodilo. Inspiraciju za ovu knjigu predstavljala su Kafkina „Pisma Mileni“, jedino Kafkino delo koje nam, uz Kafkina „Pisma prijateljima i srodnicima“, pruža uvid u Kafkin privatan život.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Ljudi bez grobova“: Enes Halilović, tkalac stvarnog sna

Još uvek drhtim. Glava mi je puna, srce preskače otkucaje. Emocije i nešto više od toga – kao da moćan duh lebdi nad mojom glavom, neka čudna svetlost tog duha me prožima, i ne znam gde sam: iznad ili ispod, unutar ili spolja.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com