Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Snima se film „Vrati se Zone“ po motivima knjige „Dukat i divlji pelin“ Dušice Milanović Marike

Film „Zona Zamfirova“, koji je rađen po romanu čuvenog srpskog klasika Stevana Sremca, dobija nastavak koji prati priču iz knjige „Dukat i divlji pelin“ Dušice Milanović Marike.

„Dukat i divlji pelin“ objavljen je 2015. godine i predstavlja dopunjeno izdanje romana „Zona Zamfirova – šta je bilo posle“. Interesantno je da je Dušica Milanović objavila roman pod pseudonimom Stevana Sremac, s obzirom na to da je ova knjiga na neki način predstavljala nastavak „Zone Zamfirove“ Stevana Sremca.

„Dukat i divlji pelin“  govori o braku Zone i Maneta, Sremčevih likova koji u delu s kraja 19. veka završavaju svoju priču venčanjem, iako potiču iz različitih slojeva društva. Zona i Mane sada žive u kući koji im je darivao Zonin otac Hadži Zamfir.

Priča se odvija u ambijentu starog Niša, u lavirintu uskih ulica, kamenih ograda i orijentalnih lukova. Zona je i u ovom romanu gorda, dok je Mane i dalje nemirnog duha, što ih baca u nova iskušenja koja treba da savladaju da bi nastavili svoju ljubavnu priču. Novi doživljaji glavnih junaka ispunjeni su dijalekatski izrazito živopisnim južnjačkim humorom.

U filmu „Vrati se Zone“ lik Maneta kujundžije tumači Milan Vasić, a lepu Zone glumi Brankica Sebastijanović.

Scene u njihovoj kući već su snimljene u Pirotu u Muzeju Ponišavlja, a ovih dana ekipa filma „Vrati se, Zone“ snimala je u Ruskoj crkvi u okolini Aleksinca. Snimanje će se nastaviti i u Nišu.

Film režira Jug Radivojević, dok su scenario napisali Ivana i Miroslav Mitić. Ekipu čini 60 glumaca i 400 statista, među kojima su Ljiljana Dragutinović, Nikola Ristanovski, Milan Lane Gutović, Tanja Bošković, Nela Mihailović, Rada Đuričin, Gorica Popović, Milan Kalinić.

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.