Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Ruska duša u pričama Ivana Bunjina – „Pod srpom i čekićem i druge priče“ u prodaji od 19. novembra

Ruska duša u pričama Ivana Bunjina – „Pod srpom i čekićem i druge priče“ u prodaji od 19. novembra - slika 1
Poslednji klasik i prvi ruski pisac ovenčan Nobelovom nagradom 1933. godine, Ivan Bunjin je modernista koji se javio na prelomu dva veka i dve epohe, objedinivši najbolje tradicije ruske književnosti XIX veka – Puškinovu jasnost, Tolstojevu prirodnost i Čehovljevu sažetost – sa književnim ukusom nastupajućeg „srebrnog veka“ ruske književnosti.

Laguna čitaocima donosi kratke priče velikog ruskog pisca u knjizi „Pod srpom i čekićem i druge priče“.

Preteča književne minijature XX veka i majstor kratke forme, Bunjin virtuozno evocira uspomene iz predrevolucionarne Rusije, sva ona neprolazna obeležja jednog doba koje je nestalo ili je na izdisaju. Ovim izborom, koji žanrovski i tematski uokviruje „Rusiju na izmaku“, obuhvaćene su kratke priče nastale najvećim delom posle 1920, objavljivane u ruskim časopisima u emigraciji i njegovim zagraničnim zbirkama priča i zapisa.

Pošto je emigrirao u Pariz 1920, u Sovjetskom Savezu je proskribovan, ali se proslavio ne samo među ruskim emigrantima i francuskim piscima već ga zapažaju i D. H. Lorens i Leonard Vulf koji prevode i objavljuju njegove priče u znamenitoj izdavačkoj kući Hogart pres.

„Pod srpom i čekićem i druge priče“ možete pronaći od utorka 19. novembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Ivan Aleksejevič Bunjin

Ivan Aleksejevič Bunjin (1870–1953), rođen je u Voronježu, na Donu, u porodici siromašnog ruskog plemića. Detinjstvo i mladost proveo je u porodičnom letnjikovcu u Orlovskoj guberniji. Njegovi preci, između ostalih, bili su srednjevekovni dvorski peharnik Kozma Leontijev, Leontije i Petar, graveri, jedna od prvih ruskih pesnikinja Ana Bunjina (na prelazu iz 18. u 19. vek) i otac ruskog romantizma Vasilij Žukovski (1783–1852). Prvu pripovetku objavio je 1887, u časopisu Rodina. Za prevod Pesme o Hijavati Henrija Longfeloua i zbirku pesama Listopad dobio je 1909. godine Puškinovu nagradu; iste godine izabran je za člana Ruske imperatorske akademije. Po dolasku boljševika na vlast, živeo jedno vreme u Moskvi i Odesi i pred nastupom Crvene armije evakuisao se 1920. iz Odese za Konstantinopolj, i preko Sofije i Beograda emigrirao u Francusku. Naselio se prvo u Parizu, a zatim u provansalskom gradiću Grasu, u departmanu Primorski Alpi. Bio je prvi ruski pisac koji je, 1933. godine, primio Nobelovu nagradu za književnost. Objavio je šest zbirki pesama između 1891. i 1907. godine, zatim autobiografski roman Život Arsenjeva (1939), novele Selo (1909), Suvodol (1912) i Mitjina ljubav (1924), sedamnaest zbirki priča od kojih su najpoznatije Antonovke (1900), Gospodin iz San Franciska (1916), Čangovi snovi (1918), Jerihonska ruža (1924), Sunčanica (1927), Senka ptice (1931), Tavne aleje (1946), S proleća, u Judeji (1953), te uspomene, priče i dnevnike Prokleti dani (1926) i Pod srpom i čekićem (1950). Umro je u nemaštini, samoći i izolaciji u Parizu 8. novembra 1953. godine.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com