Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Viktorija“ Dejzi Gudvin

Kraljica-tinejdžerka Viktorija je besna na svoju majku, zaljubljena u svog premijera i nimalo oduševljena svojim rođakom i gubitnikom Albertom.

Gudvinova je napisala ovaj roman zamišljajući kako bi izgledala mladost žene čija je vladavina oblikovala većinu 19. veka, i napisala ga je upravo onda kada je u Engleskoj pokrenuta produkcija po televizijskom scenariju iste priče. U svojoj posveti, ona se zahvaljuje glumcima i ćerki, koja je kao i Viktorija „kraljica-tinejdžerka“.

Kada je nakon smrti svoga ujaka, njegovog veličanstva Vilijama IV, Viktorija došla na tron Engleske, mesec dana nakon svog 18. rođendana, ona je legalno stupila na vlast i spremala se da preuzme vođenje zemlje u svoje ruke. Time je razočarala svoju majku i njenog savetnika sera Džona Konroja. Oterala ih je kao dosadne mušice i najavila je sledeće: „Za početak, ne planiram da ostanem ovde u Kensingtonu. Miljama je daleko od bilo čega i sasvim nepodobno za kraljevsku rezidenciju… Mislim da ću razmotriti Bakingemsku kuću. U centru je grada i verujem da ima salu sa prestolom.“ Njen plan da ostavi majku i Konroja u predgrađu će odbaciti njen najbolji prijatelj i savetnik, premijer lord Melburn, koji joj objašnjava da „ako ostaviš svoju majku u Kensingtonu, širiće se neprijatne glasine, a bila bi šteta da se to dogodi na samom početku tvoje vladavine.“ Mala kraljica će se uskoro beznadežno zaljubiti u zgodnog, starijeg političara koga će zvati „lord M“ i neće udostojiti ni pogleda prosioce, koji se nadmeću za njenu pažnju. Ali onda će iz Nemačke doći njena dva rođaka sa majčine strane ‒ plavokosi „polubogovi“ Ernst i Albert. „Mlakonja“, njena je presuda za ovog drugog ‒ ali čitaoci koji se sećaju njihove priče znaju da među njima ima nečega.

Zabavan, romantičan i prikladan i za odrasle čitaoce i za tinejdžere.

Izvor: kirkusreviews.com

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.