Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Šeherezadino ćutanje“: Kad Šeherezada zaćuti

seherezadino-cutanje-1

Defne Suman u neverovatnom istorijskom romanu „Šeherezadino ćutanje“ kroz iskustva četiri turske porodice plete priču o padu Otomanskog carstva.

Uz obilje opisa i isprepletenih narativa, poput tapiserije koja izvire iz razboja, ovaj roman krase i predivni i tragični trenuci. Više junaka doprinosi priči, uključujući Grkinju Panajotu, koja oplakuje voljenog koji je regrutovan, i jermensku babicu Melinu, koja je bila deo Panajotinog rođenja izvan braka. Sama Šeherezada većinom romana ostaje nema usled traume – ironija koja se prekida u trenutku kada konačno odluči da ispriča svoju priču i potvrdi svoju vrsnu sposobnost pripovedača.

Književna predstava života običnih ljudi iz različitih društvenih slojeva pod otomanskom vlašću je višeznačna i višeslojna. Evropljani koji su se naselili u Smirnu – uključujući i osamljenu Edit, čija konzumacija hašiša i još poneka indiskretnost čine okosnicu zapleta – nazdravljaju među sobom uvoznim šampanjcem dok njihove sluge turskog, grčkog i jermenskog porekla šuškaju o dolasku vojske. Uprkos nagloj promeni režima, lokalci nastavljaju da se ponašaju po starom.

Pored religijskih i etničkih konflikata, nekada miroljubive, izdašne obale Smirne sada su pod pretnjom silovatelja i masakriranja koje sa sobom donosi Prvi svetski rat. Narativ je vremenski ispresecan, prebacujući nas čas u 1905. godinu, godinu rođenja jednog od junaka; čas u 1919. godinu kada grčka armija okupira Smirnu; čas u 1922, kada Turci ponovo preuzimaju Smirnu, spalivši veći deo oblasti. Iako je možda u početku pomalo komplikovano uklopiti kockice, sve na kraju dolazi na svoje mesto, što će vas kao čitaoca ispuniti zadovoljstvom, uprkos tome što su odigrani događaji uznemirujući i puni nasilja i razora.

„Šeherezadino ćutanje“ je sjajan i prosvetljujući istorijski roman koji dotiče svaki aspekt raznolikog života u Otomanskom carstvu.

Autor: Đina Jorgensen

Izvor: forewordreviews.com

Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Defne Suman

Defne Suman

Defne Suman je rođena u Istanbulu, a odrasla na ostrvu Prinkipo. Završila je master studije sociologije na Bosforskom univerzitetu, radila kao nastavnica u Tajlandu i Laosu, gde je studirala filozofiju Dalekog istoka i mističke discipline. Nastavila je studije u Oregonu, u Sjedinjenim Američkim Državama, a sad sa mužem živi u Atini.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.