Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Odsev“

Porodica je osnovna ćelija društva. Porodicu treba čuvati, voleti, žrtvovati se za nju. Ovo je pouka romana „Odsev“ Dušana Nedeljkovića.

Roman sam pročitala za dva i po dana. Pravila sam pauzu samo dok sam spavala i kada su mi došli sestra i zet danas popodne.

Bez lažnog laskanja tvrdim da je ovo do sada najbolja knjiga Dušana-Duleta Nedeljkovića.

Čitajući roman i sada kada sam ga završila, sve vreme razmišljam o romanu, tačnije o junacima.

Dule Nedeljković nas najpre uvodi u kasne osamdesete i rane devedesete da bi radnju romana zatim smestio u današnje vreme.

„Odsev “ je priča o jednoj porodici srednje više klase. Otac, majka, dvoje dece, pas. Porodična sreća prestaje onog momenta kada se Ana, Markova supruga i Fedorova i Martina mama razboli od raka.

Zarad budućnosti svoje dece ona ne želi da troši ušteđevinu i odbija lečenje u inostranstvu. Umire a njih troje ostaju sami.

Deca odlaze iz Srbije, otac ostaje u Beogradu i na sve moguće načine se trudi da im omogući školovanje u Londonu i Los Anđelesu.

Kako se osećam posle čitanja „Odseva“? Tužno. Tužna sam što je Ana umrla, što je Marko ostao sam. Što su deca ostala bez majke.

Što su morala da odu iz rođene zemlje u „beli svet“ jer ovde nemaju nikakvu perspektivu za život.

I ovoga puta sam živela zajedno sa junacima romana. Plakala sam kada sam saznala od čega Ana boluje, to mi je vratilo neka lična sećanja.

Radovala sam se što su Marta i Fedor uspešni.

Poznato mi je beznađe u kome se čovek nađe kada izgubi nekoga koga voli.

Osećam “ Odsev“. Pamtim i kasne osamdesete i rane devedesete. I živim u ovim godinama 21.veka.

Ne žalim mnogo za bivšim, prošlim vremenima. Ali takođe ne volim ni što sam svedok ovog vremena u kome su isplivali oni najgori i najgore u njima – zlo, pohlepa, sebičluk, korupcija, gubitak morala.

Pročitajte „Odsev“ Dušana Nedeljkovića. Postaviće pred vama neka važna pitanja i vratiće vas u prošlost. Uživaćete, nećete se pokajati, verujte mi na reč.

Autor: Radmila Čeh

Izvor: slucajnadomacica.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.