Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Kremanska straža“: Svež i originalan triler

2-foto-33
Jula 2000. godine, samo nekoliko meseci pre prelomnih političkih događaja, ubijen je vojnik na straži u kasarni nadomak Kremana, srpskih Delfa. Rasvetljavajući pozadinu ovog slučaja, Sokol Filipović, major KOS-a, otkriva nepoznate detalje u vezi sa proročanstvom Tarabića, ali i trag onih koji po svaku cenu žele da se dokopaju njegovog izvornog teksta i saznaju u kom pravcu će, prema proročanstvu, krenuti sudbina Srbije pod Miloševićem.

Kremansko proročanstvo je idealna tema za žanrovski roman. Debi roman Aleksandra Gajića, poznatog domaćeg naučnika-politikologa, donosi nam mnogo toga. Njegov svež i originalan glas javlja se u srpskom trileru odmah kao zreo, uobličen, jednostavnog i pitkog stila; njegovo pripovedanje je konzistentno, a dijalozi živi, u stanju da u nekoliko poteza snažno oslikaju karaktere različitih protagonista romana. Najveće iznenađenje je u tome što, iza sižea „Kremanske straže“, stoji, i to nenametljivo a potpuno u funkciji priče, nešto mnogo više i važnije – otvaranje čitavog niza važnih, dubinskih tema (odnosa vere i razuma, vlasti i tajne, pitanje zdravog stava prema svemu onome što „otkriva budućnost“ i sličnog). Tako se, u prilično jasno datim istorijsko-političkim prilikama, preispituje i samo proročanstvo Tarabića i njegove brojne političke instrumentalizacije, ali nikada jednostrano i bez rezerve. Takođe, „Kremanska straža“ uspeva da izbegne još jednu zamku: da smeštajući žanrovsku priču u politički kontekst savremene Srbije, podlegne politizaciji i istorizaciji po unapred zadatim šablonima. Naprotiv, roman uspeva da, samom pričom koja se čita sa narastajućom strašću, nadjača dominanti istorijski narativ i izbegne svaku vrstu „upodobljavanja“. Svojim pripovedačkim postupkom Gajić stvara utisak, tačnije uspeva da učini neizvesnim (samim tim i podložnim naknadnim tumačenjima proročanstva), čak i one događaje iz nastupajućih dana za koje čitalac dobro zna kako će se odigrati.

Poštujući sve žanrovske konvencije, Aleksandar Gajić svoj debi roman usmerava ne samo ka suštinskim temama već ga ispunjava lokalnim koloritom, tako da, u krajnjem ishodu, dobijamo ne samo triler smešten u ovdašnji kontekst (kakvi su većina domaćih trilera) već zaista pravi srpski triler. U romanu se, iako se vojno-policijska istraga odvija u okviru skučenog seoskog miljea, kroz preplitanje karaktera iz različitih krajeva Srbije, sklapa mozaik nacionalnog mentaliteta u kome se jasno vidi kakvi smo mi sami a kakve su nam vlasti, kakve su nam nade i strahovi, koji su naši glavni poroci i koje glavne vrline.

Malo li je za jedan roman?

Autor: Nikola Malbaški
Izvor: Balkan fokus

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Aleksandar Gajić

Aleksandar Gajić

Aleksandar Gajić (1973), doktor pravnih i političkih nauka, naučni je savetnik na Institutu za evropske studije u Beogradu i profesor na katedri za bezbednost Fakulteta za pravne i poslovne studije „Lazar Vrkatić“ u Novom Sadu.

Prikaz romana „Puter“: Tiha pobuna i opasnost uživanja

Roman „Puter“ japanske autorke Asako Juzuki (1981) jedna je od onih knjiga koje se ne daju lako „dekodirati“, ni žanrovski ni emocionalno. Iako je posredi štivo sa moćnom krimi pričom i snažnim elementima psihološkog trilera, ono ne osvaja zapletom, već pridobija čitaoca kroz detalje, ponavljanja, kroz sitne promene u percepciji sveta.

Pročitaj više

„Zabranjeno je ispoljavanje prenaglašenih osećanja pred vratima pansiona“ ili pravila su tu da se ruše, ne da nas guše

Španskoj spisateljici Mamen Sančes nije bilo nimalo lako da nakon hita „Sreća je piti čaj sa tobom“, koji je nekoliko godina nakon izdavanja čak i kod nas još uvek pri vrhu liste najprodavanijih izdanja, osmisli i napiše svoju drugu knjigu i ne razočara.

Pročitaj više

Iz ugla prevodioca – „Pisma Kafki“

Ne dešava se često da prevodilac postane glavni junak knjige, ali u romanu „Pisma Kafki“ autorke Kristin Estime to se ipak dogodilo. Inspiraciju za ovu knjigu predstavljala su Kafkina „Pisma Mileni“, jedino Kafkino delo koje nam, uz Kafkina „Pisma prijateljima i srodnicima“, pruža uvid u Kafkin privatan život.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Ljudi bez grobova“: Enes Halilović, tkalac stvarnog sna

Još uvek drhtim. Glava mi je puna, srce preskače otkucaje. Emocije i nešto više od toga – kao da moćan duh lebdi nad mojom glavom, neka čudna svetlost tog duha me prožima, i ne znam gde sam: iznad ili ispod, unutar ili spolja.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com