Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Gospođica Šanel“

Njen izgled i zaveštanje izgleda da imaju neobičnu osobinu da nadmašuju vreme. Ona je svuda: u maloj crnoj haljini i parfemu Broj 5; u mornarskoj majici, širokim pantalonama, nizovima bisera i elegantnim odelima i suknjama. Čak i sada, u androginom izgledu manekenki na modnoj pisti i u opuštenom, šik, „upravo sam izašla iz kreveta i izgledam prelepo“ imidžu koji je u trendu u modnim magazinima i blogovima ‒ Koko Šanel je sveprisutna.

Ali šta da radimo sa njom? Šta da učinimo od ove žene koja je znala, jer je bila ispred svog vremena, da „ekscentričnost treba da bude u ženi a ne u haljini“?

Ovo je teško pitanje na koje su autori više puta pokušali da daju odgovor. Samo u toku poslednjih pet godin, izašlo je nekoliko biografija i filmova. K. V. Gortner, pisac istorijske fikcije, donosi nam najnoviji pokušaj da razumemo nedostižnu Koko, u svom romanu „Gospođica Šanel“.

Ono čime Gortner doprinosi ovoj temi, sem što je iskusni pisac koji piše o prošlosti, jeste njegova obuka iz dizajna i iskustvo u modnoj industriji. Ovo je odlično istražena knjiga, koja jasno ocrtava život Gabrijele (Koko) Šanel – „od siromaštva do slave“ priča o devojci rođenoj u seoskoj porodici u ruralnoj Francuskoj, pred sam početak dvadesetog veka.

Nakon što je u detinjstvu postala siroče i bila odbačena od svih, uspela je da, odlučno i teškim radom, stvori izvanredan život za sebe. Za one koji nisu upoznati sa njenim životom, a koje ne privlače biografije, Gortnerova priča mogla bi da bude dobro mesto za početak.

U neodoljivom narativu koji pažljivo smešta Šanel u istorijski kontekst, izranja portret žene koja je znala kako da iskoristi svoj talenat baratanja iglom i koncem – koji je naučila od majke i koji su negovale kaluđerice u manastiru gde je provela veći deo svog detinjstva – kao sredstvo kojim bi popločala svoj put prepun izazova, onaj koji je odveo od krojačice do modne ikone i stvaraoca „moderne“ žene.

Šanel iz Gortnerove priče gradi imperiju u svetu muškaraca u pozadini dva svetska rata i uspeva da izgleda besprekorno. Ona šokira, zastrašuje i radi do iznemoglosti, dok emocionalno pati od dve velike tragedije koje su je zadesile; smrti njene jedine prave ljubavi i očevog odlaska.

I ova emocionalna gungula je ono što roman pokušava da uhvati, jer svi uglavnom poznaju suštinu njenog života. U pitanju je žena, osoba, koju izgleda ne možemo da shvatimo.

Poput njene „male crne haljine“, Šanel je i sama bila mnogo komplikovanija nego što je izgledala: jednostavnost siluete sugeriše istovremeno strogoću i slobodu – ono čemu se Koko divila i što je i sama posedovala. Ali, kako pomiriti ta dva aspekta?

Gortnerov roman poručuje da ako hoćemo da razumemo Šanel moramo da razumemo njen stav prema odeći – a samim tim i njenu viziju žena. Za Šanel, odeća nije kostim namenjen za pretvaranje. Ono što žene nose mora da bude lepo i elegantno, ali i funkcionalno. Ženama treba da dišu i da se kreću i da doprinose životu kao individue.

„Gospođica Šanel“ iznosi na svetlo i centralnu, prilično tužnu, činjenicu o Koko: uprkos njenom profesionalnom uspehu, njenoj vitalnosti i znatiželji, nije bila sposobna da pronađe sreću. Na vrhuncu slave, istinska sreća i unutrašnji mir o kom je sanjala, koji je ispunjavao njen život iz snova ‒ izmicali su joj. Umesto toga, uzimala je ono što je mogla da dobije – posao, ljubavnike, tablete – i postala je zavisna.

Ono šta nam istorijska fikcija nudi jeste šansa za imaginaciju da popuni lakune u stvarnoj priči, za glas da ispliva i za život da oživi na stranicama. Čitaoci konvencionalne istorijske fikcije neće biti razočarani iskrenošću ove priče i odlično kreiranim opisima koji oživljavaju knjigu.

„Gospođica Šanel“ je detaljan i pažljiv pogled na neobičan život žene čiji je apsolutni prezir prema korsetu izmenio ne samo modnu industriju, već i shvatanje jedne ere, čiji je izgaženi duh bilo teško uništiti i čija priča, iako vrlo stvarna, leti kroz vreme poput bajke.

Izvor: washingtonindependentreviewofbooks.com

Podelite na društvenim mrežama:

Slika K. V. Gortner

K. V. Gortner

K. V. Gortner je američki autor istorijskih romana za koje je dobio brojna priznanja i koji su prevedeni na 25 jezika. Njegov roman Gospođica Šanel je bestseler Ju-Es-Ej tudeja i Udruženja američkih knjižara.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.