Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Gospođica Šanel“

Ovaj omamljujući istorijski roman o francuskoj kreatorki Koko Šanel je poput susreta Edit Pjaf i junakinje dobro primljenog i neodoljivog romana Marije Duenjas „Vreme između štepova“.

Poput Pjafove i Šanelova se rodila u siromaštvu i podigla ju je žena koja joj nije bila majka. Postala je pevačica balada u očajničkom pokušaju da umakne nemaštini i postala je čuvena i samostalna žena u Francuskoj pre Drugog svetskog rata. Poput Duenjine glavne junakinje i ona zarađuje kao krojačica i započinje veze sa nekim od vodećih ljudi Nacističke Nemačke, da bi se nakon rata opet dočekala na noge.

Koko Šanel, barem u ovom predstavljanju, nije žena koju je lako voleti, ali jeste žena koja zaslužuje poštovanje, čak i ako je pokreće čista ambicija. Po svojoj prirodi ona je borac i preduzetnik, osoba koja je bila uzor ženama svoje ere koje su želele da žive samodovoljne živote slobodne od muške dominacije. Imala je neponovljiv osećaj za eleganciju i postala je neuobičajeno bogata zahvaljujući svojoj originalnosti i odvažnosti. Ko može da zaboravi Šanelov kostim, crnu prošivenu ručnu torbu ili „malu crnu haljinu“, a da ne spominjemo Šanel No.5?

S druge strane, bila je ovisna o drogama, seksu i želji da uvek bude po njenome. Ona je, takođe, bila u dosluhu sa nacističkim režimom da bi ispunila vlastite ciljeve i prema ovoj pripovesti nije je potresao fanatični antisemitizam njenih prijatelja i ljubavnika.

Ovo je dobro utemeljen i vešto ispričan istorijski roman koji čitaocu pruža zadovoljstvo na mnogo nivoa. On je, kako je to kazao jedan kritičar, „bogato osmišljen“ roman  koji nam verodostojno govori o složenoj ženi.

Gortner je očito obuzet svojom temom i ne štedi ni na čemu dok pripoveda svoju epsku priču. Dok to čini on nam daje dobar uvid u psihu legendrane žene, otkrivajući nam podjednako njene sumnje u samu sebe i strahove, ali i njeno nehajno upuštanje u mahinacije koje su joj obezbedile uspeh. Može se reći da je on jedan od mnogih muškaraca koje je ona očarala, čak i posthumno.

„Nisam bila zadovoljna svojim životom“, Gabrijela „Koko“ Šanel je jednom rekla, „pa sam ga kreirala.“ Poput njenih oslobađajućih modnih kreacija, tako lišenih stega, bio je to život insiprisan preuzimanjem rizika, vizijama slobode i ispunjen prefinjenim bogatstvom.

Imala je pomoć. Ona je dolazila od mnogih muškaraca koji su je obožavali, ali niko nije više voleo Koko od Artura Kepela, imućnog Britanca, koga je ona oslovljavala po nadimku Dečko. On je postao ljubav njenog života i njegov gubitak u automobilskoj nesreći, nakon mnogo godina koje su proveli zajedno, gotovo je uništio.

Ali Koko se sabrala, bacila se na posao i ponovo je stvorila sebe, a to je nešto što je morala da učini više no jednom tokom svog života. Tokom tog procesa nagomilala je bogatstvo, takmičila se sa modnim zvezdama poput Skijaprelija, i kretala se u raznolikom društvu ‒ od ruske kraljevske porodice do Vinstona Ćerčila.

Ratne godine Koko je preživela u Parizu, zatvorivši najveći broj svojih radnji i izgubivši mnogo novca. Kada joj je zapretilo hapšenje zbog njene povezanosti sa njenim ljubavnikom Nemcem ona je pobegla u Švajcarsku, gde je i živela tokom 10 godina. Nakon povratka u Pariz 1954, njena slava i moda su uvenule, a u Evropi se na modni tron uspeo Dior. Spasio je američki magazin „Vog“, koji je njene nove radove smatrao intrigantnim i pomogao joj da vaskrsne svoju reputaciju u inostranstvu a kasnije i na međunarodnom nivou.

Koko Šanel je umrla 1971. u 87.godini, u svom apartmanu u hotelu „Ric“ u Parizu. Njene poslednje reči bile su „Znači tako se umire“. U njenom slučaju zloglasna Koko Šanel mogla je da izjavi „Znači tako živi onaj“ – ko se usudi.

Izvor: nyjournalofbooks.com
Prevod: Jelena Lonić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika K. V. Gortner

K. V. Gortner

K. V. Gortner je američki autor istorijskih romana za koje je dobio brojna priznanja i koji su prevedeni na 25 jezika. Njegov roman Gospođica Šanel je bestseler Ju-Es-Ej tudeja i Udruženja američkih knjižara.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.