Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji 4“: Igre prelaze u novu fazu, a pravi horor tek počinje

Treći dvobroj mange Alisa u Ničijoj zemlji završio se u potpunom haosu. Usred panike, nasilja i očajničke borbe tokom igre za desetku herc – Vešticu – Arisu optužuje Agunija da je ubio Šeširdžiju. I nije to samo obična optužba izgovorena u trenutku očaja. U Aguniju prepoznaje ono što je video i u sebi onog dana kada je verovao da je ubio svoje prijatelje, iako znamo da su se oni zapravo žrtvovali za njega.


Alisa-u-Nicijoj-zemlji-4


četvrtom delu odmah i napokon klimaks ove situacije. Osećaj krivice ne nestaje tako lako i rane su i dalje sveže za Arisua. „Alisa u Ničijoj zemlji“ od samog početka briljira upravo u tome – ne prikazuje samo brutalne igre preživljavanja već i psihološke ožiljke koje one ostavljaju na učesnike. Sa druge strane, dok se se Arisu bori sa sopstvenim demonima, ali i Agunijevim, vidimo i kako se ostali nose sa trenutnom situacijom.


Veštica je otkrivena, ali prava igra tek počinje

Rasplet igre sa Vešticom možda donosi odgovor na najveće pitanje prethodnog dvobroja, ali istovremeno otvara mnogo strašnija. Ovaj dvobroj prvi put ozbiljnije otvara karte pred nama čitaocima, o tome ko zapravo stoji iza svega i ko upravlja igrama. Doduše, Haro Aso nam u ovim poglavljima te informacije daje na kašićicu, tek toliko da nas i dalje drži u neizvesnosti i na iglama, ali i u neznanju u onlikoj meri u kojoj su to Arisu i drugi stanovnici Plaže.


Nakon uspešno rešene igre pred likovima ostaje još dvanaest karata sa slikama – i već tada postaje jasno da se pravila menjaju. Iako su se mnogi nadali – ovo nije kraj. Igre prelaze u novu fazu. Ulozi su mnogo veći, protivnici opasniji, a Ničija zemlja deluje još manje kao slučajna anomalija, a mnogo više kao pažljivo osmišljen sistem. I upravo tu manga postaje još fascinantnija.


Dodatno ovom opštem haosu i tenziji doprinosi i činjenica da je Airsu u Ničijoj zemlji tek dvadeset i jedan dan, a već je prošao kroz količinu traume, nasilja i smrti koja deluje gotovo nestvarno.


Likovi pucaju po šavovima

Jedan od najvećih kvaliteta ovog serijala jeste način na koji prikazuje različite reakcije ljudi kada se civilizacija raspadne i kada se ljudi vode nagonom za preživljavanjem. Dok jedni pokušavaju da zadrže humanost, drugi potpuno tonu u ludilo.


Mira Kano i Ćišija u jednom trenutku vode razgovor na plaži o kartama, dok za to vreme Niragi praktično uživa u apokaliptičnoj atmosferi i nasilju koje ga okružuje. Njegovo ponašanje je jezivo upravo zato što deluje kao neko ko je konačno pronašao svet koji mu odgovara. I baš zbog toga svaki novi tom „Alise u Ničijoj zemlji“ deluje sve napetije. Nikada ne znate ko će sledeći pući pod pritiskom ili umreti.


Bonus poglavlja i prvi susret sa Kraljem pik

Pored glavne priče, ovaj dvobroj donosi i bonus poglavlja, kao i prethodni, koja prikazuju starije igre, uključujući i četvorku tref. Ovo je bilo prikazano i u Netfliksovoj adaptaciji, ali je igra zapravo mnogo složenija i ostavila je na mene još veći utisak. Takvi delovi dodatno šire svet mange i pokazuju koliko su igre raznolike i brutalne čak i van glavne radnje, a Aso uspeva da nas natera da se vežemo i navijamo čak i za sporedne likove sa epizodnim ulogama.


Ali možda najvažniji trenutak jeste prvi susret sa Kraljem pik! Ko je gledao Netflksovu adaptaciju Alice in Borderland već zna koliko je ovaj lik zastrašujući i koliko njegovo prisustvo menja atmosferu čitavog serijala. Manga vrlo rano nagoveštava koliko će karte sa slikama biti smrtonosne.


Istovremeno saznajemo i da su neki stanovnici Plaže zapravo finalni protivnici – svojevrsni boss likovi protiv kojih će ostali učesnici morati da se bore kako bi preživeli narednu fazu igara. Aso opet vešto gradi slojeve priče i dodaje joj još jednu mračnu ljudsku dimenziju – kome zaista možemo da verujemo u borbi za opstanak?


Da li „Alisa u Ničijoj zemlji“ postaje još bolja?

Najstrašnije kod ovog serijala jeste to što sa svakim novim tomom deluje sve bolje. U trenutku kada pomislite da su igre dostigle maksimum brutalnosti i napetosti, manga samo podigne uloge. I uopšte ne jenjava moje interesovanje za nju iako već znam šta će se desiti zbog ekranizacije (razlika, naravno, ima i to je veliki plus).


Alisa u Ničijoj zemlji 4“ nije samo nastavak već prekretnica za čitav serijal. Posle ovog dvobroja više nema povratka na stare igre i stare odnose među likovima. Sve postaje opasnije, mračnije i mnogo ličnije. A osećaj da je pravi horor tek počeo prati vas dugo nakon poslednje stranice.


Autor: Tamara Stanojčić

Izvor: knjigolija.org

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.