Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz knjige „Rekvijem za snove“ Hjuberta Selbija

Prikaz knjige „Rekvijem za snove“ Hjuberta Selbija - slika 1
Hjubert Selbi jedan je od majstora hrabrih priča bitničog perioda, koje su pune beskućnika, siromašnih i očajnih. Pošto je otpušten iz mornarice zbog lošeg zdravlja, kada je imao 19 godina, Selbi je odlučio da pokuša da piše. Problemi s plućima koje je imao tokom života naterali su ga da postane ovisan o lekovima protiv bolova i o heroinu, stvari kojma je ispunjen „Rekvijem“, roman koji je krajnje uverljiv i zastrašujuć i govori o tome kako naše navike mogu da nas unište.

Napisan uličnim slengom kao tok svesti – Selbi je umesto apostrofa koristio / , što mu je omogućilo da brže piše na pisaćoj mašini. Roman prati Harija Goldfarba i njegovog najboljeg prijatelja Tajrona Si Lava, dok nose televizor Harijeve majke do zalagaonice, kako bi dobili novac za drogu. Kada Sara, gospođa Goldfarb, dođe da pokupi televizor, otkrivamo da oni to stalno rade; kao i da Sara stalno nalazi opravdanja za njenog sina jedinca. Njen maštarije su šuplje i tragikomične.

Hari ima finu devojku Marion, iz dobrostojeće, emotivno distancirane porodice. Zajedno uživaju u ljubavi i mladosti, seksu i drogi, i sanjaju da vode lanac umetničkih kafića. Zajedno sa Tajronom smislili su plan kako da dođu do novca, kako bi svi mogli da ostvare svoje snove – ali plan je uključivao prodaju heroina. U međuvremenu, zavisnost gospođe Goldfarb prema hrani i televiziji pretvara se u nešto mnogo opasnije kada joj se pruži prilika da bude takmičarka u TV emisiji; zbog moguće slave je totalno poludela i počela da uzima tablete za mršavljenje.

Iako „Rekvijem“ sadrži moralnu poruku, autor nikad ne osuđuje likove – oni su previše upleteni i živi; dijalog se prepliče iz pasusa u pasus i pun je klasičnog, sjajnog njujorškog humora („Čoveče, izgledaš dobro... Šta to radiš, balzamuješ se?“). Završetak, uglavnom tragičan, ispunjen je nadom i odražava život autora, koji je na smrtnoj postelji odbijao drogu od koje je decenijama bio zavisan.

Autor: Sofija Marteli
Izvor: theguardian.com
Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Hjubert Selbi

Hjubert Selbi

Hjubert Selbi (1928, Bruklin – 2004, Los Anđeles) predstavio je već u svom prvom romanu Poslednje skretanje za Bruklin (1964, film 1989) tamnu stranu američkog urbanog života i odmah se našao na meti optužba za opcenost, kako u Americi tako i u Evropi. Njegov neumoljivi pogled na svet izražen divljom i zastrašujućom snagom i sirovim, realističkim jezikom prisutan je i u kasnijim romanima, kao što su Soba (1971), Demon (1976) i Rekvijem za snove (1978, film 2000). Počev od 1983. više od dvadeset godina radio je na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji kao profesor kreativnog pisanja.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com