Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige Pola Džonsona „Intelektualci“ – Kontrasti

Malo je izanđalijih pojmova od termina intelektualac, a da se, opet, i dalje ne zna šta tačno on podrazumeva pri čemu običan svet često i dalje gaji (straho)poštovanje prema njemu. Kako bi ga demistifikovao, engleski istoričar, novinar, (puto)pisac i teoretičar religije Pol Džonson se u svojoj istoimenoj knjizi bavi teoretičarima, filozofima i politikolozima poput Karla Marksa, Bertranda Rasela ili Noama Čomskog odnosno onim umetnicima koji su, bilo kroz vlastiti opus, biografiju ili zasebne spise, baštinili vrlo aktivno određenje prema društvu (Žan-Žak Ruso, Ernest Hemingvej, Bertolt Breht, Žan-Pol Sartr, Džordž Orvel...).

Autor definiše intelektualce kao ličnosti zainteresovanije za ideje nego za osobe a koje, posledično, projektuju krupne ideološke konstrukcije kojima podvrgavaju ljudska bića nemogućim, ako ne i utopističkim zahtevima, toliko da i same neminovno gube vezu sa realnošću. Iako bi se potonji zaključak mogao primeniti na manje-više sva poglavlja knjige, najprimenjiviji je možda ipak na celinu naslovljenu Karl Marks: „Prosipajući strašne kletve...“ Štaviše, nemački filozof nikada nije prikrivao sopstveni nedostatak brige za stvarnost i manipulisanje informacijama; borio se za radničku klasu a bio mešavina buržuja i boema... Kroz poglavlje o Marksu može se nazreti patern Džonsonovog pristupa sopstvenim junacima: potcrtavanje kontrasta između onog za šta su se ti intelektualci zalagali i sadržaja njihovog privatnog i javnog života. Najplastičnija po autorov postupak je ipak njegova uvodna biografija Žan-Žaka Rusoa koji se s jedne strane u svom „Društvenom ugovoru“ zalagao za stvaranje države koja bi se poput porodice starala o najvitalnijim potrebama svojih žitelja/siročića od njihovog detinjstva, da bi sa druge prepustio svoje petoro dece, jedno za drugim, odmah posle rođenja, u prvo javno sirotište ne vodeći računa o njima do kraja života.

Svojevrsno licemerje intelektualaca na koje autor argumentovano ukazuje – na osnovu privatne prepiske, svedočenja njihovih članova porodica, prijatelja, poznanika... – ima veću težinu utoliko što su njegovi nosioci izvršili nesporan društveni uticaj. Međutim, Džonson upravo u tome uspeva da iznađe jedno od najmoćnijih oruđa knjige: lišeni zaštite sopstvene harizme i proklamovanih vrednosti, likovi „Intelektualaca“ se u svetlu oprečnom tim vrednostima, i u kontekstu svoje svakidašnje brutalnosti – čak i prema sopstvenoj porodici – ispostavljaju kao groteskniji a njihovi na taj način prikazani životi zanimljiviji za čitanje. Tako je počev od zasebnih naslova; priču o ego-manijaku Žan-Polu Sartru koji se možda srazmerno najviše od svih zastupljenih likova trudio da utiče upravo na intelektualce uokviruje antologijski jezgrovit opis: „Mastiljava krznena pufna.“ S obzirom na, čak, patološka Rusoova svojstva, naslov poglavlja koje otvara knjigu – „Zanimljiv ludak“ – više je nego prikladan.

Iako je završna slika o vrlo emblematičnim intelektualcima demistifikujuća do očaja, Džonson je postiže kroz psihosociološku studiju pisanu oprečnim tonom: kroz grotesku i humor, pa čak i zabavu. S obzirom na to da smo se pak u ovom prikazu, zbog ograničenosti prostora, dodirnuli jedva tri biografije autorovih likova a da ih u ovoj zamašnoj knjizi ima makar još pet-šest jednako intrigantnih, teško je zamisliti štivo koje bi u isti mah bilo zabavnije i korisnije.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Pol Džonson

Pol Džonson

Proslavljeni britanski novinar, istoričar i pisac, Pol Džonson (1928), karijeru je započeo pedesetih godina kao novinar, a potom i kao urednik, uglednog magazina New Statesman . S početka karijere pratio ga je glas novinara koji promoviše levičarske i liberalne ideje, da bi se kasnije priklonio stavovima konzervativaca.

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Ovog novembra nastavljamo sa akcijom koja je bila aktuelna na leto i donosila do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove. I ovog puta vas pozivamo da se upustite u još jedan čitalački vikend, koji će doneti popuste od 6. do 8. novembra 2026.

Pročitaj više
Književni leksikon: Dragan Velikić

Književni leksikon: Dragan Velikić

Dragan Velikić, jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca, otkriva koja su dela oblikovala njegov čitalački senzbilitet, književni glas i pogled na svet.

Pročitaj više
Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

U vremenu u kom se čini da je forma već uveliko nadvladala suštinu, privilegija je zaviriti u jedan veličanstven um koji je svjedočio nimalo jednostavnom i prelomnom periodu, a koji ga je oblikovao i naposljetku zauvijek obilježio i učinio neprocjenjivim poznavaocem čovjeka i njegove sudbine. Od naizgled jednostavnog života, prepunog tako ljudskih peripetija, odnosa, emocija, misli i svakodnevnih aktivnosti koje se odvijaju uprkos olujnim oblacima istorije koji se polako prikradaju, pisac gradi pozornicu sa koje spontano i nepretenciozno otkriva ono što se može nazvati esencijom života i njegove mudrosti.

Pročitaj više
Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Pošto nas je prvoj knjizi „Van pravila“ dobrano raznežila toplom (a, bome, i vatrenom) romansom između hokejaškog superstara Skota Hantera i momka koji mu je za sreću pravio sokiće od borovnice, kanadska spisateljica Rejčel Rid nastavlja serijal „Vatrenim rivalima“ koji su pretočeni i u svetski televizijski hit.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.