Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Planeta zvana Stanko“

„Planeta zvana Stanko“ na prvi pogled me je podsetila na „Dnevnik Šonjavka“. Ilustracije i fontovi su veoma slični, obe knjige pisane su kolokvijalnim stilom i obe za pripovedača imaju jedanaestogodišnjeg antiheroja. Prilikom čitanja, na pamet mi je pao i serijal o Tomu Gejtsu. Moram priznati da sam u poslednje vreme počela da stičem utisak da se ovaj format pomalo izlizao i zato sam sa rezervom prišla novoj knjizi, pitajući se na koji način uopšte može doprineti žanru.

Početak nije delovao ohrabrujuće, ali kako je priča odmicala, knjiga je polako počela da me pridobija. Glavni junak Stanko je zaluđenik za astronomiju i zato su njene stranice pune zanimljivih podataka o svemiru, koji u čitaocu bude želju da sazna još više. Nekome će se možda učiniti da je ovo obična priča o malom sanjaru koji stalno upada u nevolje, ali iza te jednostavne fasade krije se poruka da su nauka i znanje kul.

A kul su, po svemu sudeći, i muzeji. Stanko i njegov mlađi brat Fića prepiru se oko skoro svega – osim oko svoje ljubavi prema lokalnom muzeju, u kome je glavna atrakcija skelet dinosaurusa. Kada novi upravnik muzeja odluči da ukloni ovaj eksponat, radnja se zakuvava, napetost raste, a Stanko i Fića konačno počinju da sarađuju.

Iako ne verujem da će ova knjiga ući u sastav redovne lektire, sa zadovoljstvom konstatujem da se mojim trećacima veoma dopala. Uživali su u priči i preporučivali je drugovima. Primerci koje sam im pozajmila još uvek kruže odeljenjem jer svi žele da je pročitaju. Bilo bi zaista sjajno kada bi se našla u školskoj biblioteci. Svidela bi se onima koji vole avanture Toma Gejtsa i „Dnevnik Šonjavka“, a verovatno bi bila korisnija od tih knjiga jer bi decu zainteresovala za svemir i nauku, pa čak i upoznala sa konceptom grafikona. Knjiga se, između ostalog, bavi i odnosom dece prema mlađoj braći i sestrama i šalje im jasnu poruku o potrebi za razumevanjem, empatijom i saradnjom.

Autor: Luiza Ferou
Izvor: tes.com
Prevela: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Elejn Vikson

Elejn Vikson

Elejn Vikson živi u Oksfordu sa mužem i dva sina, gde je često možete naći kako gleda uvis u krošnje ili u zvezde. U školi je sveske ispunjavala pričama, a ne matematičkim jednačinama. „Planeta zvana Stanko“ je njen prvi roman.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.