Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Ja sam“: Roman koji raste i sazreva skupa sa svojim pripovedačem

„Dobro je čitati... Mi ljudi imamo potrebu za autorefleksijama, ali nam ih neko mora ponuditi“, kaže autor koji nam je ponudio čudesne svjetove na preko 400 stranica, tri romana u jednom.

Književnom svijetu Damir Uzunović predstavio se zbirkom poezije „Brod sa talismanom“ 1991. godine. Potom je nekoliko godina kasnije objavio zbirku „Mađioničar“; svoju prvu knjigu proze „Kesten“ Uzunović je objavio 1996. godine. „Ljudi i ptice“ – knjiga poezije sa posvetom „Mome ocu, koji bi se sigurno radovao“, objavljena je 2005. godine. Narednih desetljeća Damir Uzunović nije objavio ništa. Ali je pisao. Intenzivno. U ljeto 2021. godine objavljen je, u Izdavačkoj kući Buybook, njegov roman „Ja sam“ – trilogija, i kako je zapisala kritičarka Jagna Pogačnik – opsežan roman, kombinacija autobiografske fikcije i svojevrsne literarne posvete ocu i majci, ali i rodnom Sarajevu.

Naslov romana, obilježen višeznačnošću koja tek na kraju razotkriva svoj pravi smisao, jednostavan je, ali i dovoljno čvrst označitelj koji na okupu može držati više od 400 stranica knjige koja je građena od tri dijela, tri priče, slobodno bismo mogli reći i tri romana... U ovome romanu čitamo jasnu svijest kako je pisanje o sebi uvijek pisanje o drugima... U tu je svrhu u ovom romanu na pozornicu postavljeno petstotinak likova koji grade uvjerljivu atmosferu jednoga grada, od odrastanja u doba socijalizma, preko rata koji je taj grad i pripovjedača obilježio, do konačnog odrastanja koje, kako znamo, nastupa smrću roditelja. Pisati o odrastanju i sazrijevanju, jasno nam daje do znanja ovaj roman, moguće je samo tako, paralelno – sazrijevanjem i u samom pisanju, traženjem i konačnom artikulacijom uvjerljivog glasa. Ovo je roman koji upravo to čini – raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem u uzbudljivoj gradaciji koja će doslovno eksplodirati na kraju, kad će roman neizravno proširiti granice prvotnog žanra i ukazati na uvjerljivost književne strategije koja nas je do toga kraja dovela. Roman je emotivan i istovremeno precizan, živopisan i iznimno atmosferičan, ponekad i naturalistički brutalan. Ovo je roman koji sjajno funkcionira na više razina – kao mapiranje jednog grada u miru i ratu, kao priča o odrastanju, obitelji, ljubavi i bolesti, kao spoznaja o vlastitom jeziku i spisateljskom pozivu, ali prije svega kao priča svih priča – ona o životu i smrti, vječnoj igri erosa i tanatosa. Roman je uobličen snažnim i strastvenim pripovjednim glasom koji proširuje svoje pravo na prvo lice jednine i na druge koji su mu bliski. Bez stereotipa karakterističnih za autofikciju, a opet s jasnim ciljem da se prošlost, odnosno ljudi i osjećaji koji je čine, ne smiju izbrisati iz sjećanja, pisac ispisuje priču o sebi u kojoj su važni oni drugi, pa čak i naslovne riječi velikodušno pripisuje nekom drugom, vlastitom ocu. Jer u tome i jest smisao i ključno identitetsko pitanje za kojim se ovim romanom traga. Roman „Ja sam“ raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog „ja“ s onim „ja“ koje je izgovoreno na kraju života. „Ja sam“ je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja – napisala je o romanu Jagna Pogačnik, književna kritičarka i predsjednica žirija za ovogodišnju nagradu Fric.

Dobro je čitati... jer, ipak svaka knjiga, priča, pjesma... na pitanje ko je glavni lik? Ko je s druge strane vrata, s druge strane svijeta... Ima isti odgovor – ja sam. Ja koje se prepoznaje, reflektira u tkivu teksta i koje ogleda svako sjećanje tog ja. Traumu, bol, radost...

Autor: Selma Dizdar / Jagna Pogačnik

Izvor: federalna.ba

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Damir Uzunović

Damir Uzunović

Damir Uzunović (1965, Sarajevo) pesnik, prozni pisac, urednik i izdavač. Objavio je tri knjige pesama: Brod sa talismanom (1991), Mađioničar (1995) i Ljudi i ptice (2005), te knjigu priča Kesten (1996); audio-izdanje Kesten – drugačije izdanje (2020).

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.