Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljena knjiga spasena od zaborava – „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića [video]

Promocija knjige „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića održana je u četvrtak 22. februara u Delfi Caféu u SKC-u. O pričama iz Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda, koje su nekoliko decenija bile izgubljene, govorile su istoričarka književnosti i priređivačica knjige prof. dr Svetlana Tomić, kriminološkinja prof. dr Vesna Nikolić Ristanović, pravnica Ivana Đurić i urednica u Laguni Jasmina Radojičić.

Ivana Đurić se deklarisala kao čitateljka jer je knjigu najpre pronašla u požarevačkoj biblioteci, a zatim i prva pročitala uzbudljivo svedočanstvo takozvanih opasnih žena. „Važna stvar koju sam dobila iz ove knjige jeste dokaz da zaborav može biti pobeđen. Niko ne zna ko je Milutin A. Popović. On više nigde ne postoji osim u ovoj knjizi. Niko ne zna da li je još nešto zapisao, niko ne zna ništa o njegovom privatnom životu, ali taj jedini sačuvan primerak knjige koji je napisao omogućio je da bude pošteđen od zaborava, kao što je i on poštedeo od zaborava zatvorenice Požarevačkog kaznenog zavoda i njihove životne priče. One su pred sudom prava pale, ali je on uspeo da ih odbrani pred sudom pravde.“

Svetlana Tomić je istakla da se ova knjiga može čitati kao umetnički tekst.

„Kad čitate srpsku prozu druge polovine 19. veka vidite da su i književnici i književnice pisali o zatvorima, prestupnicima i prestupnicama, ali je naša interpretativna norma modifikovala te tekstove, neadekvatno ih je tumačila. Sa ovom knjigom imate 35 priča o različitim ženama i njihovim sudbinama, imate razvijen kontekst kako su one živele, saznajete mnoštvo detalja o životu Srbije tog vremena, pretežno o selu, mada ima i varoških i beogradskih priča. Saznajemo mnogo i iz etnografije, sociologije, istorije. Ovo je prava memoaristika ljudi sa društvene margine, prevashodno je reč o nepismenim ženama. Ono što je neuobičajeno, čini se da je dao prve tri rodno osetljive statističke tabele o prestupima žena u rasponu od pola veka, 1861–1897. Predstavio je žene po vrstama prestupa – tu vidite koliko su različitih prestupa vršile – po godinama izvršenih prestupa i po mestu.“

Za razliku od pretežno molarizatorskog predstavljanja zločina žena u to vreme, bez ikakvih informacija da su neke od njih zločine činile zato što su bile žrtve zlostavljanja i zloupotrebe, Milutin A. Popović objektivno pristupa temi i pruža pravu sliku. Na mnogim mestima dodaje svoja zapažanja, kako izgledaju zatvorenice, šta one rade. Neke od njih su bile srećnije u zatvoru nego na slobodi.

„Ova knjiga je žanrovski određena kao album. Na mnogim mestima Milutin A. Popović sugeriše kakvo je to društvo i kakvo je prema ženama. Ne branimo teška krivična dela, najviše ima slučajeva ubistava, teških krađa i razbojništva, ali je Milutin hteo da naglasi da to društvo ženama traži određene dužnosti a ne daje im prava.“

Kriminološkinja Vesna Nikolić Ristanović je najpre istakla da je knjiga za nju veliko iznenađenje i da nije mogla da veruje da niko to nije otkrio ranije. „Moje čitanje je neminovno išlo iz perspektive veze društvenog položaja žene i pravnog položaja i njene situacije kao žrtve i kriminaliteta koji vrši. Knjiga daje doprinos istorijskom sagledavanju kriminaliteta žena kroz razumevanje njegove veze sa rigidnim patrijarhatom. Sa svake strane provejava povezanost položaja žena i nasilja koje trpe i krivičnih dela koje su vršile. Odnos prema ženi kao prema vlasništvu je nešto što je onemogućavalo slobodan izbor partnera kao i donošenje drugih važnih životnih odluka, a negde omogućavalo i pravno dozvoljavalo razne oblike fizičkog i seksualnog nasilja. Mnogo je godina prošlo od vremena kada je nastala ova knjiga, a neke stvari još nisu razrešene. Još uvek postoji pravni vakum u kome žene koje trpe nasilje bivaju osuđene na velike kazne, marginalizovane su i ponovo postaju žrtve.“

„Zatvorenice – Album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda sa statistikom“ prva je publikacija takve vrste u srpskoj kulturi. Knjiga sadrži predgovor Milutina A. Popovića, trideset pet priča o zatvorenicama, ilustracije i fotografije.

Knjigu „Zatvorenice – Album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Milutin A. Popović

Osim što se zna da je Milutin A. Popović zabeležio priče o zatvorenicama Srbije s kraja 19. veka i štampao album o njima, za sada nismo uspeli da nađemo pouzdane podatke o njemu. Popović se ne pominje u enciklopedijama i leksikonima. Kada je 1898.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.