Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljena knjiga „Prave Beograđanke“ Igora Marojevića [video]

Promocija knjige „Prave Beograđanke“ održana je 16. novembra u Delfi Caféu u SKC-u. O novom romanu Igora Marojevića, jednog od vodećih imena savremene srpske proze, pored autora, govorili su: književnik Filip David, teoretičarka književnosti Milena Đorđijević i filmski i književni kritičar Miroljub Stojanović. Moderator je bila Ivana Misirlić, a odlomke iz knjige čitao je glumac Beogradskog dramskog pozorišta Pavle Pekić.
Predstavljena knjiga „Prave Beograđanke“ Igora Marojevića [video] - slika 1
U „Pravim Beograđankama“ Igor Marojević preoblikuje savremenu sliku o gradu i izmešta neka značajna a pomalo zaboravljena pitanja o ženi u sasvim nov kontekst, obeležen važnim iako neizrečenim pitanjem: mora li prava Beograđanka biti fatalna?

„Da bih ispričao priču o fatalnim ženama 21. veka izabrao sam literarni postupak koji kao da se uživo dešava pred čitaocem. Junakinje razgovaraju sa autorom knjige (koji je takođe protagonista), one čitaju i žive knjigu koju i čitalac čita. Tim postupkom sam želeo da postignem veću verodostojnost i uverljivost. U stvari, čini mi se da baš i nisam sve to imao na početku na umu ali je na kraju tako ispalo. Sve što se u romanu dešava diktirali su ovog puta moji junaci i, posebno, junakinje. U prvom delu romana 'Ispovesti', donekle sam ih definisao, dao građu o njima i slobodu njihovim postupcima, a sve što se u preostala tri dela 'Pravih Beograđanki' dešava, ishod je njihove naravi”, objasnio je autor.

Milena Đorđijević je istakla da živimo u svetu ekstrema tako da je bilo kakvo zaklanjanje iza nekog damskog principa gotovo nemoguće, što junakinje „Pravih Beograđanki” i potvrđuju. „Roman Igora Marojevića je višeslojan i ruši razne aspekte našeg ljudskog delovanja, ali to čini na stilski specifičan način, i ako ne čitate taj roman sa svešću o posebnoj vrsti humora, koji pisac vrlo vešto koristi, vi taj roman nećete razumeti”, zaključila je teoretičarka književnosti.
Za Miroljuba Stojanovića ovaj roman ima sve kvalitete da se pretoči u film i on smatra da ovo delo već u pisanoj formi podseća na neki film Kventina Tarantina.

Filip David je istakao da se u ovom romanu oseća se da ga je pisao književnik koji odlično poznaje novo vreme i nove tehnologije i koji se svakako može ubrojati među pisce „digitalnog realizma". „Za Igora se  ne može reći da stalno piše jednu te istu knjigu, jer su teme njegovih dela veoma raznorodne i moram priznati da me to prilično fascinira kao i činjenica da pisac poseduje posebnu vrstu humora koja je veoma retka. Zbog toga, i mnogo čega drugog, smatram da Marojević i kao urednik i kao esejista, ali pre svega kao romanopisac, ima posebno mesto u srpskoj književnosti.“

Knjigu „Prave Beograđanke“ možete kupiti u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com