Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Predstavljena knjiga „Dukat i divlji pelin“ Dušice Milanović Marike

U Delfi Caféu u SKC-u u četvrtak, 3. marta predstavljen je roman „Dukat i divlji pelin“ Dušice Milanović Marike. Ovaj roman predstavlja život posle venčanja Zone i Maneta, književnih junaka Stevana Sremca.

Nakon što je pre nekoliko godina objavila roman „Zona Zamfirova – Šta je bilo posle“ po kojem se snima film „Vrati se, Zone“, Dušica je ovaj roman znatno proširila na zadovoljstvo čitalaca i napisala „Dukat i divlji pelin“.

O knjizi su pored autorke govorili urednik knjige Nenad Župac i novinar Novo Tomić.

„Autorka je preuzela sve najbolje iz Sremčeve knjige, atmosferu, duhovite dijaloge, ličnosti, odnos provincije prema došljacima, život niške čaršije u kojoj se zna sve šta se događa u gradu pa i u kućama uglednih sugrađana“, istakao je Župac i dodao da je Dušica obogatila lik Zone, koja nije samo mlada žena koja odskače u sredini u kojoj živi zbog svoje izuzetne lepote već želi da bude majka, želi da živi kao sav ostali svet.

Urednika knjige je posebno impresioniralo koliko autorka voli svoje junake čak i kada to ne zaslužuju svojim postupcima. „Autorka je veoma uspešno ’presnimila’ govor Sremčevih junaka i vešto uplela humor u celu priču.“

Novu Tomića je zanimalo kako se Milanovićeva odlučila da nastavi Sremčevu priču i to nakon 100 godina otkad je napisana i zašto je baš izabrala da nastavi život Zone i Maneta posle venčanja.

Dušica je priznala da joj je uvek bilo žao što se venčanjem završava priča o brojnim likovima koji se pojavljuju u Sremčevom romanu i želela je da ih ponovo oživi i zaviri kako Zona i Mane žive u braku, jer to je početak jedne nove faze u svačijem životu. Otkrila je da se dok je pisala „preselila“ u vreme kada su živeli njeni junaci i da joj nije bilo teško da nastavi da priča o žiteljima Niša na početku 20. veka.

Odlomke iz knjige čitali su mladi glumci Pozorišta „Dadov“ Isidora Dinčić i Todor Dimitrijević.

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.