Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljen roman „Semper idem“ Đorđa Lebovića

Promocija knjige „Semper idem“ Đorđa Lebovića održana je u četvrtak, 16. marta u Delfi Caféu u SKC-u. O romanu-uspomenama poznatog dramaturga govorili su dramski pisac Dušan Kovačević, pisac Filip David, urednik u Laguni Dejan Mihailović, a književni događaj vodila je Tanja Vučković. Odlomke iz knjige čitali su glumci Vladimir Aleksić i Slobodan Beštić.
Predstavljen roman „Semper idem“ Đorđa Lebovića - slika 1
Na početku predstavljanja knjige urednik Dejan Mihailović je ispričao genezu nastanka i objavljivanja knjige „Semper idem“, čije je prvo izdanje ostalo nezasluženo nezapaženo. Naglasio je da je to knjiga o detinjstvu koja se može čitati i kao porodični roman i kao memoarski spis, a da se poznati dramaturg i scenarista njime posthumno predstavio kao veliki majstor moderne realističke proze: „Ovaj roman-hronika o detinjstvu u Kraljevini Jugoslaviji uoči i za vreme Drugog svetskog rata, zbog osobenog piščevog stila i originalnog postupka, kao i zbog teme Holokausta, zaslužuje da uđe među kanonska dela savremene srpske književnosti. Ispričan je sa iskustvom starog čoveka na silaznoj liniji života ali očima dečaka koji posmatra približavanje ’Velikog Sunovrata’ – širenja nacizma u svojoj okolini koliko i u Evropi. Pisac je u vidu imao paralelu između ondašnjeg ludila i rata koji je u Jugoslaviji buknuo 90-ih godina prošlog veka. U Drugom svetskom ratu je izgubio 40 članova svoje porodice a sam, kao četrnaestogodišnjak, prošao pakao Aušvica.“

Pisac Filip David je istakao da je bio iznenađen kada je Lebović napisao roman, mada je znao da razmišlja o tome da napiše biografiju. „Bio sam prisutan i na promociji prvog izdanja kada je Teofil Pančić izrekao ključnu stvar o ovom delu i rekao da je ’Semper idem’ prvo remek-delo XXI veka u srpskoj književnosti. Ipak, bilo je veoma teško doći do ove knjige i imala je određene manjkavosti tako da sam veoma srećan zbog ovog izdanja, zahvalan što je Lebović na ovaj način obogatio našu književnost i knjigu najtoplije preporučujem.“

Scenarista Dušan Kovačević je istakao da ga je ovo delo i potreslo i obradovalo. Obradovalo ga je jer ga je vratilo u detinjstvo u vreme pre ekspanzije savremene tehnologije, kad su se deca igrala po dvorištima, ali i veoma uznemirilo zbog same teme kojom se bavi. „Ova knjiga je pisana gospodskim rukopisom, svaka rečenica je pažljivo ispisana, sa jednostavnim, a tačnim i upečatljivim opisima ljudi, dvorišta, parkova, bašta, predela, baš kao da je reč o klasičnom slikarstvu. Lebović je ovo pisao pred kraj života i fascinantno je kako je uspeo sačuvati tu dečju toplinu i naivnost u pisanju, jer često zaista imate utisak da je rečenice koje čitate napisalo neko mudro dete. Uspeo je da ispriča jednu strašnu i veoma tešku priču na beskrajno šarmantan način, sa željom da se ni dobro ni zlo ne zaborave“, zaključio je Kovačević.

Semper idem znači „uvek isto“ i priča o jednoj jevrejskoj porodici u vrtlogu događaja pre Drugog svetskog rata u Somboru i Zagrebu. Ovo je jedno od onih dela koje će vas ugrejati oko srca zbog ljudi i topline koju mnogi nose u sebi, te rastužiti zbog sudbina koje su ih zadesile. Čovek bi očekivao da nakon nekih dešavanja ljudi postanu pametniji i mudriji, ali evo svi znamo da nisu i da se zlo ponavlja baš kako je i rečeno u ovoj knjizi – uvek isto.

Knjigu „Semper idem“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Đorđe Lebović

Đorđe Lebović

Đorđe Lebović (Sombor, 1928 – Beograd, 2004), pisac i dramatičar, detinjstvo je proveo u čestim selidbama i prilagođavanju na novu okolinu, najviše u Somboru i Zagrebu, usled razvoda roditelja i složene porodične situacije. Njegov osetljiv dečački karakter oblikovalo je apokaliptično vreme „Velikog Sunovrata“, kako ga sam naziva, zlo vreme koje se približavalo tokom njegovog odrastanja u krilu jevrejske porodice. Osnovnu školu je pohađao u Somboru i Zagrebu, a sa petnaest godina sa članovima svoje porodice transportovan je u koncentracioni logor Aušvic. U logorima Aušvic, Saksenhauzen i Mathauzen proveo je skoro dve godine, do završetka Drugog svetskog rata, i preživeo zahvaljujući, između ostalog, poznavanju nemačkog i mađarskog jezika. Kao pripadnik radne grupe staklorezaca učestvovao je u nacističkom demontiranju Krematorijuma II u Aušvicu, kada su nacisti ubrzano uništavali tragove svog zločina. Po povratku iz logora, Lebović je saznao da je izgubio celu porodicu i ostao bez 40 članova šire i uže familije. Završio je gimnaziju u Somboru u skraćenom roku 1947, a potom upisao filozofiju u Beogradu i diplomirao 1951. Za vreme studija radio je kao fizički radnik, nastavnik matematike, prevodilac i humorista, zarađujući za život kao reporter u Radio Beogradu i kolumnista u humorističkom listu „Jež“. Po završetku studija radi kao novinar u Radio Novom Sadu i kustos Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu, a od 1955. godine kao upravnik Letnje pozornice u Topčideru. Od 1960. godine upravnik je Izložbenog paviljona u Beogradu, a od 1979. direktor Drame u Beogradskom dramskom pozorištu. Godine 1981. odlazi u invalidsku penziju. Bio je član Evropskog komiteta „Aušvic“, nosilac ordena poljske vlade za doprinos idejama mira. Đorđe Lebović se javlja u književnosti pričom O ljudima u paklu i paklu u ljudima 1955. godine i novelom Živeti je ponekad visoko, objavljenom u prestižnom časopisu „Delo“ 1956. Sledi drama Nebeski odred, koju je napisao u saradnji sa piscem Aleksandrom Obrenovićem, po mnogima začetak moderne srpske dramaturgije. Drama je prevedena i izvođena na desetak svetskih jezika, a 1957. godine nagrađena Sterijinom nagradom u Novom Sadu. Za dramu Haliluja ponovo osvaja Sterijinu nagradu 1965. godine. Vanrednu Sterijinu nagradu dobiće 1968. za dramu Viktorija. Tokom umetničkog delovanja napisao je mnogo radio drama, TV-drama, serija i scenarija za dugometražne igrane filmove. Najviše uspeha među njima imale su drame Svetlosti i senke, Traganje po pepelu (prva nagrada na međunarodnom festivalu radio drama Prix Italia), Vojnik i lutka, Cirkus, Srebrno uže, Pali anđeo, Dolnja zemlja, Ravangrad 1900, Sentandrejska rapsodija, Ponor... Drame su mu štampane i izvođene u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rusiji, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Austriji, Holandiji, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Engleskoj, SAD i Izraelu. Od filmova za koje je Đorđe Lebović napisao scenarija najviše uspeha imali su Most, Devojku s Kosmaja, Valter brani Sarajevo i Konvoj za El Šat. U rukopisu i rasuti po časopisima ostali su njegovi eseji i desetak novela (Zli umiru vertikalno, Kako je Greko zaradio hleb, Deset vodoravnih crta, Anđeli neće sići sa nebesa, Ako lažem, obesite me, moliću lepo, Sahrana obično počinje popodne, Važan esek i dr.). Po izbijanju ratova na tlu bivše Jugoslavije, „sa istim predznakom – tla i krvi“, odlučio je da napusti Beograd i sa porodicom se preselio u Izrael 1992. godine. U Srbiju se vratio 2000. i do smrti četiri godine kasnije pisao svoj jedini, autobiografski roman Semper idem, koji je ostao nedovršen. 

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com