Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljen roman „Dezorijentisani“ Amina Malufa u Francuskom institutu

Predstavljanje knjige „Dezorijentisani“ dobitnika Gonkurove nagrade i člana Francuske akademije Amina Malufa održalo se u sredu, 2. jula u Francuskom institutu.
Predstavljen roman „Dezorijentisani“ Amina Malufa u Francuskom institutu - slika 1
U romanu „Dezorijentisani“, slavni francuski pisac libanskog porekla vodi nas sa njemu svojstvenom istančanošću i tolerancijom kroz Adamovu priču o povratku u rodnu zemlju nakon trideset godina. Ukrštajući iskustva Adama i njegovih prijatelja iz mladosti rasejanih po svetu, Amin Maluf stvara savršen prostor za istraživanje osećanja i misli koje rađa život u emigraciji.

U prepunom Francuskom institutu su nešto više o prijateljstvu i divnoj zemlji Libanu govorili doktor frankofone književnosti i prevodilac Vesna Cakeljić, prevodilac Ana Jovanović, psiholog Žarko Trebješanin i novinar Teofil Pančić.

Pitanjima ko su dezorijentisani, da li samo oni koji nisu više građani svoje rodne zemlje, ili oni koji nisu ni sasvim građani sveta, ili je svako od nas ko postavlja ova pitanja pomalo dezorijentisan, promociju je otvorila doktor frankofone književnosti Vesna Cakeljić.

Podsetila je i na dvosmislenost u naslovu „Dezorijentisani“. Orijent je za Malufa Liban, ili kako on voli da kaže – Levant. Zemlja iz koje je otišao i kojoj se vraća i o kojoj piše. Ovo ipak nije autobiografsko delo, već divna Malufova fikcija.

„Malufova dela nisu bestseleri ali jesu longseleri, i drago mi je da i u Srbiji ima mnogo Malufovaca koji s nestrpljenjem iščekuju njegove knjige“, istakla je Vesna.

Prevodilac Ana Jovanović za sve prisutne izdvojila je najbolje iz romana, a to su paradoksi. Ovo delo smatra pre svega paradoksalnim i duhovitim. Istakla je da je Maluf odličan esejista i da se to najbolje vidi u epistolarnom delu ovog romana.

Teofil Pančić svoje mišljenje o knjizi „Dezorijentisani“ istakao je kroz odlomak iz knjige:
„Proglašavali smo sebe volterovcima, kamijevcima, sartrovcima, ničeovcima ili nadrealistima, a ponovo smo postali hrišćani, muslimani ili Jevreji, da bismo sledili precizne odredbe, dugačak popis mučenika, i pobožne mržnje koje idu sa njim.“

Žarko Trebješanin govorio je o najvažnijoj temi ovog romana, a to je problem identiteta. Govorio je o dvostrukom identitetu i bogatstvu ljudi koje ne određuje jedna reč i jedan identitet.

Mnogobrojni posetioci i obožavaoci spisateljskog rada Amina Malufa više od dva sata uživali su u predstavljanju knjige koja vas vodi na duboko razmišljanje o važnim temama: o religijama, o odnosu između Istoka i Zapada, o veri u ljubav i prijateljstvo...

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u porodici melkitske hrišćanske manjine u Libanu. Studirao je sociologiju i ekonomiju, bio je u svojoj zemlji novinar i ratni reporter, a 1977. emigrirao je s porodicom u Pariz ne želeći da učestvuje u libanskom građanskom ratu. Nastavio je neko vreme da se bavi novinarskim poslom da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na izvrsnom francuskom, koji mu nije maternji jezik. Dobar deo godine provodi u stvaralačkoj izolaciji u svojoj kući na ostrvu Re, na Atlantiku. Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom Krstaški ratovi u očima Arapa (1983), koji su ponovili romani: Leon Afrikanac (1986), Samarkand (1988), Vrtovi svetlosti (1991), Prvi vek posle Beatrise (1992), Baldasarovo putešestvije (2000), Dezorijentisani (2012), a naročito slavni esej Ubilački identiteti (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga Porekla (2004) i Fotelja na Seni (2016), kao i operskih libreta Ljubav izdaleka (2001), Adrijana Mater (2004) i drugih. Za roman Taniosova stena (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler Levantski đerdan (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine. Dobio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej Poremećenost sveta (2009) nagradu „Knjiga i prava čoveka“, za Brodolom civilizacija (2019) nagradu „Danas“ itd. Najveće priznanje doživeo je izborom u Francusku akademiju 2011. godine, među „40 besmrtnika“, gde je nasledio fotelju Kloda Levi-Strosa. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com