Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Potraga za ljubavlju“: Nežna priča o izgubljenoj aristokratiji i posledicama ljubavi i rata

„Potraga za ljubavlju“: Nežna priča o izgubljenoj aristokratiji i posledicama ljubavi i rata - slika 1
Sporiji, meditativniji tempo preovladava romanom „Potraga za ljubavlju“ – manje je razdragan od prethodnih romana Nensi Mitford. Nežniji je, a ne toliko satiričan. Fani Logan pripoveda priču o porodici Radlet, a posebno o potrazi za ljubavlju njene rođake Linde.

Tinejdžerka Linda i njene sestre, uz pratnju rođake Fani koja posećuje Radletove u Alkonliju u Kotsvoldu, žele što pre da odrastu. Opsednute su seksom i romantikom iako su poražavajuće neupućene u njihov praktični aspekt. Realnost je, naposletku, komplikovanija i manje romantična nego što su zamišljale. One osnivaju tajno društvo – „Plemovi“ (u originalu Hons, od titule honorable – plemeniti, blagorodni, koja se skraćeno piše hon. Na ovu titulu imaju pravo svi koji su plemićkog porekla, prim. prev. knjige). Kada nisu u lovu, plemovi provode sate u tračarenju o ljubavi i Faninoj neuglednoj majci, koju su prozvali Pobegulja, koja je napustila svoju ćerku zarad ljubavi. Fani su odgajali tetka Emili i očuh Dejvi, dok je svako leto provodila sa tetkom Sejdi i tečom Metjuom i njihovom porodicom.

U romanu ćete pronaći mnogo scena zbog kojih ćete se naglas smejati. Alkonli otkriva ekscentrični svet kojim upravlja teča Metju; on prezire strance, katolike, skorojeviće i ljude koji govore „parfem“ umesto „miris“. U očajničkoj potrazi za istinskom ljubavlju i u nastojanju da ne krenu stopama crne ovce porodice – Pobeguljom – rođake su nepopravljivo naivne i nespremne za upoznavanje sa muškarcima. Linda će okarakterisati istinsku ljubav kao „kad na ulici ugledaš nekog za kog pomisliš da je prijatelj, zviždiš mu i mašeš, i potrčiš za njim, a to ne samo što nije taj prijatelj već čak i ne liči mnogo na njega. Posle nekoliko minuta na vidiku se ukazuje pravi prijatelj i tad pojma nemaš kako si uopšte pomislio od te druge osobe da je on.“

Roman je objavljen 1945. godine, dok se radnja odigrava od tridesetih godina 20. veka, kroz Španski građanski rat, do početka Drugog svetskog rata i blickriga. Radletovi možda jesu „plemovi“, ali pate na polju sreće u ljubavi. Iako je Fani narator porodične sage, na momente dobijamo i deliće iz njenog života i njenim ljubavnim jadima. Nalik Niku Karaveju iz „Velikog Getsbija“, ova priča podrazumeva Faninu interpretaciju događaja i njeno pripovedanje o Lindinom životu.

Ovo je priča o izgubljenoj aristokratiji i posledicama ljubavi i rata. Duhovit, vrcav i oštrouman, uz odsutnost roditeljskog uticaja, što je danas potpuno zanemareno, roman „Potraga za ljubavlju“ u srži krije priču o dubokoj tuzi i tragediji. Bez obzira na to ko ste i kakvi ste, ljubav nije nešto što se uvek može pronaći; a ako se pronađe, nije nešto što se uvek može održati.

Autor: Sandra Denbi
Izvor: sandradanby.com
Prevod: Aleksandra Branković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nensi Mitford

Nensi Mitford

Nensi Mitford (1904–1973) rodila se u Londonu kao najstarije dete drugog barona od Ridsdejla. Njeno detinjstvo u ogromnoj, zabačenoj seoskoj kući, uz pet sestara i jednog brata, opisano je u prvim poglavljima Potrage za ljubavlju (1945), koja je, po autorkinim rečima, u velikoj meri autobiografska. Nensi Mitford je uvek tvrdila da nikad nije dobila propisno obrazovanje, ako se izuzme to što je učila da jaše i govori francuski. Počela je da piše pre svoje udaje 1932. da bi „olakšala sebi dosadu vremenskih intervala između razonoda utvrđenih društvenim konvencijama njenog sveta“ i napisala je četiri romana, uključujući Wigs on the Green (1935), pre uspeha koji će 1945. postići Potraga za ljubavlju. Posle rata seli se u Pariz, gde će ostati do kraja života. Nakon Potrage za ljubavlju slede Cold Climate (1949), Blessing (1951) i Don’t Tell Alfred (1960). Takođe je napisala četiri biografije: Madame de Pompadour, koja je dobila velike hvale nakon prvog objavljivanja 1954, Voltaire in Love, The Sun King i Frederick the Great. Uz pisanje romanâ i biografija takođe je prevela na engleski klasični roman Princeza De Klev (1678) francuske književnice XVII veka Mari-Madlen de Lafajet, te priredila Noblesse Oblige, a zbirku eseja koji se bave ponašanjem engleske aristokratije i „višeg“ i „nižeg“ staleža. Nensi Mitford je 1972. godine odlikovana Velikim krstom ranga zapovednika. Foto: The Mitford Archive at Chatsworth

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com