Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Poslednja stanica Aušvic“ – Moja priča o preživljavanju napisana u logoru

Neverovatna priča o patnji i preživljavanju jednog zatvorenika Aušvica, za koju se veruje da je jedina dovršena knjiga napisana unutar samog logora.

Edi de Vind, holandski lekar i psihijatar, poslat je u Aušvic sa svojom ženom Fridel, koju je sreo i oženio u radnom logoru Vesterbork u Holandiji. U Aušvicu su prošli kroz brutalan proces selekcije i stavljeni su da rade. Svakoga dana, svaki sat je postao borba za opstanak.

Za Edija je to značilo pregovaranje sa prevrtljivim stražarima u bolničkoj kasarni. Za Fridel je značilo izbegavanje varvarskih medicinskih eksperimenata koje su sprovodili nacisti. Kako se rat bližio kraju i ruska armija se približavala, nacisti su bežali vodeći sa sobom veliki broj zarobljenika, uključujući Fridel. Edi je ostao sakrivši se ispod gomile stare odeće. Našavši svesku i olovku, počeo je da beleži svoja iskustva.

„Poslednja stanica Aušvic“ je neverovatan opis života zarobljenika, zapis o borbi za opstanak nastao gotovo u realnom vremenu, ali takođe i zapis o povremenim trenucima radosti koju su Edi i Fridel nalazili jedno u drugom – šaljući poruke kroz ogradu, ponekad iskradajući kratak zagrljaj. Ovo je jedinstvena i bezvremena priča koja dokumentuje najbolje i najgore od čovečanstva i podseća nas za šta smo mi, ljudi, sposobni, ali i da ima nade, čak i u paklu. Ova knjiga, za koju se misli da je jedina koja je u celini napisana unutar Aušvica, će vam ostati u mislima dugo nakon okretanja poslednje stranice.

Edi de Vind (1916-1987) bio je poslednji jevrejski doktor koji je diplomirao na Univerzitetu u Lajdenu tokom Drugog svetskog rata. Dobrovoljno je radio u radnom logoru Vesterbork verujući da će tako od deportovanja spasiti majku koju su odveli Nemci. Tamo je upoznao u oženio svoju prvu ženu, Fridel. Par je deportovan u Aušvic 1943. De Vind se vratio u Holandiju leta 1945. i specijalizovao psihijatriju i psihoanalizu. Godine 1949. objavio je članak „Confrontation with Death“ u kome je uveo ideju o sindromu koncentracionog logora. „Poslednja stanica Aušvic“ je objavljena na holandskom februara 1946. a prvi put na engleskom 2020. Koliko se zna, to je jedina cela knjiga napisana u samom Aušvicu.

Izvor: penguin.co.nz

Prevod: Borivoje Dožudić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Edi de Vind

Edi de Vind

Edi de Vind (1916–1987) bio je poslednji jevrejski lekar koji je tokom Drugog svetskog rata diplomirao na Univerzitetu u Lajdenu u Holandiji. Dobrovoljno se javio da radi u logoru Vesterbork zbog lažnog obećanja da će mu majka, koju su Nemci odveli, biti pošteđena deportacije. Tamo se upoznao i venčao sa svojom prvom suprugom Fridel.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.