Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Oteti Zapad ili Tragedija Srednje Evrope“ Milana Kundere u prodaji od 2. februara

„Oteti Zapad ili Tragedija Srednje Evrope“ Milana Kundere u prodaji od 2. februara - slika 1
Kunderina kratka zbirka briljantnih eseja „Oteti Zapad ili Tragedija Srednje Evope“ – nudi nam jedinstven uvid u turbulentnu istoriju Srednje Evrope tokom Hladnog rata, perioda kada je svet bio podeljen između zapadnih liberalnih i istočnih komunističkih režima.

U junu 1967. godine, ubrzo nakon Solženjicinovog otvorenog pisma o cenzuri u SSSR-u, u Čehoslovačkoj je održan Četvrti kongres Saveza pisaca. Na samom otvaranju Kongresa Milan Kundera izneo je istorijski govor upućen ideološkim cenzorima, koje naziva „vandalima“, pronicljiv govor koji je inspirisao mnoge, postavši preteča Praškog proleća 1968. godine. Ako pogledamo sudbinu mlade češke nacije, i uopštenije „malih naroda“, jasno je – izjavljuje Kundera – da opstanak jednog naroda zavisi od snage njegovih kulturnih vrednosti. Što zahteva odbacivanje bilo kakvog mešanja ideologa režima.

Esej iz 1983. godine, napisan na francuskom u vreme kad je Kundera već duže od decenije u egzilu s druge strane hladnoratovske gvozdene zavese, nadovezuje se na govor iz 1967. Sa žestinom koju jasnoća argumenta ne uspeva da prikrije, Kundera optužuje Zapad u ime Srednje Evrope (Mađarske, Poljske, Čehoslovačke), koja mu po svojoj kulturnoj tradiciji potpuno i oduvek pripada, ali koju taj isti Zapad vidi jedino kroz politički režim, dakle samo kao deo Istočnog bloka, a ne kao oteti deo i samo središe zapadne kulture.

„Oteti Zapad ili Tragedija Srednje Evrope“ možete pronaći od petka 2. februara u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Milan Kundera

Milan Kundera

Milan Kundera (1929–2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod poznatog profesora Vaclava Kaprala. I sam je u mladosti komponovao. To će iskustvo značajno uticati i na kompoziciju njegovih romana. Kundera 1958. godine završava Filmsku akademiju – i kod nas poznatu FAMU, na kojoj su studirali mnogi naši filmski reditelji i umetnici. Na FAMU je Kundera kao asistent i docent predavao svetsku književnost. Kao pisac i intelektualac angažovao se u širokom pokretu čeških i slovačkih intelektualaca, poznatom pod nazivom Praško proleće. Veliki odjek je doživelo njegovo istupanje na Kongresu čehoslovačkih pisaca 1967. godine. Bio je istaknuti saradnik, zajedno sa kod nas dobro poznatim filozofom Karelom Kosikom, slavnih praških Literarnih novina. Posle gušenja Praškog proleća i okupacije Čehoslovačke 21. avgusta 1968. godine Kundera je u svojoj domovini bio nepostojeća ličnost. Samo su dve njegove knjige – roman Šala i zbirka pripovedaka Smešne ljubavi – ugledale svetlo dana u Čehoslovačkoj do 1970, kada su bile povučene iz knjižara i biblioteka. Godine 1975. Kundera prihvata poziv francuskih intelektualaca koji su ga podržavali da bude gostujući profesor na fakultetu u Renu. Kunderini romani doživeli su svetski uspeh. U nizu polemičkih intervjua i ogleda koji su doživeli veliki odjek u Francuskoj i u svetu, Kundera je izazovno progovorio o važnim istorijskim i društvenim temama. Zbog takvog njegovog književnog i vanknjiževnog delovanja, komunističke vlasti u Čehoslovačkoj mu 1978. oduzimaju državljanstvo. Punih dvadeset godina, od 1970. do 1990. godine, Kundera će biti zabranjen u svojoj domovini. Njegove pripovetke i romani biće u toku tih dvadeset godina objavljivani na češkom u inostranstvu, u Kanadi, u izdavačkoj kući Zdene Salivarove Škvorecki i Jozefa Škvoreckog u Torontu i u francuskim prevodima u Parizu. Biće prevođene širom sveta u velikim tiražima. Pisac slavan u čitavom svetu bio je u isto vreme zabranjen i prećutan u svojoj domovini. U toku tih dugih dvadeset godina Milan Kundera u Francuskoj pronalazi svoju novu, drugu domovinu. Godine 1981. dobija francusko državljanstvo, ali odlučno odbija etiketu „disident“ koju mu novinari nastoje prišiti. Svakako da je u njegovom slučaju „kulturna asimilacija“ bila značajan deo i njegove književne poetike. Na češkom jeziku objavio je romane: Šala (1967), Život je drugde (1973), Oproštajni valcer (1973), Knjiga smeha i zaborava (1978), Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i Besmrtnost (1990); zbirku pripovedaka Smešne ljubavi (1968) i dramu Žak i njegov gospodar (1971). Na francuskom jeziku objavio je romane: Usporavanje (1995), Identitet (1997), Neznanje (2000) i Praznik beznačajnosti (2013); kao i knjige eseja: Umetnost romana (1986), Iznevereni testamenti (1993), Zavesa (2005) i Susret (2009).

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com