Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Orvelova „1984“ premijerno u BDP-u

Predstava „1984“, prema čuvenom romanu Džordža Orvela, biće premijerno izvedena 15. septembra u Beogradskom dramskom pozorištu, a rediteljka je španska umetnica Alia Luka, koja ne želi da otkriva pojedinosti svog savremenog viđenja Orvelovog distopijskog dela o totalitarnom društvu.

1984

Sadržaj i stil predstave koja se teško može podvesti pod jedan žanr još su stoga pod velom tajnosti. Rediteljka Alia Luka, koja živi i radi u Berlinu, ne želi da daje izjave i nije se pojavila na konferenciji za novinare 12. septembra, koja nije ni održana na uobičajen način. Nakon uvodne najave izvršni producent BDP-a Srđan Obrenović pozvao je predstavnike medija da uzmu pojedinačne izjave od nekoliko prisutnih glumaca.

U ansamblu su: Ljubinka Klarić, Nataša Marković, Paulina Manov, Nada Macanković, Pavle Pekić, Ljubomir Bulajić, Miki Damjanović, Ivan Zablaćanski, Stefan Radonjić i Amar Ćorović.

Prema rečima Ljubinke Klarić (O’Brajen), dramatizacija se drži originalne priče, ima malo trilera i ljubavne melodrame, ali je sve jezivo dok pod budnim okom Velikog brata ljudi pokušavaju da žive i zapravo u toj diktaturi veruju da je život lep u zemlji Okeaniji.

Ivan Zablaćanski (čovek iz ministarstva) je primetio da ih je Alia Luke omađijala, jer je pre prve probe već sve pripremila i imala odgovor na sva pitanja glumaca. Napominjući da neke ideje ne smeju da otkrivaju pre premijere, dodao je da predstava nije lokalna, govori o celom svetu, o Velikom bratu i manjku empatije, o nespremnosti da pomognemo bližnjima, jer sebe stavljamo na prvo mesto.

„Za mene je ova predstava ozbiljno upozorenje. Likovi imaju unutrašnje lomove, ali ne smeju da ih pokažu, stalno su posmatrani. Meni je to strašno. Da li smo već zakasnli da nešto promenimo?“, rekao je Zablaćanski.

Nada Macanković je otkrila da igra ženu koja je potpuno uklopljena u taj svet i pomirena s tim da nema nade da nešto može da se promeni.

„Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Neznanje je snaga“, zapisano je u najavi nove predstave BDP-a i dodaje: 1984 / Okeanija / Savršen totalitarni sistem kojim vlada Veliki brat / Moć reči je dovoljna da kontroliše čitavu naciju / Jezik je krajnje oružje uništenja / Ne postoji mogućnost da se zamisli neposlušnost / Reči poput „čast, integritet, moral , revolucija…“ su izbrisane / Jezik se misli / Razmišljanje je opasno / Policija misli zna šta misliš / Veliki brat te gleda…

„Partija želi vlast u potpunosti sebe radi. Ne zanima nas dobro ostalih; interesuje nas isključivo vlast. Ne bogatstvo, luksuz, dugovečnost ili sreća: samo vlast, čista vlast. Ubrzo ćeš shvatiti šta znači čista vlast. Mi se razlikujemo od svih oligarhija iz prošlosti po tome što znamo šta radimo. Svi ostali, čak i oni koji su podsećali na nas, bili su kukavice i licemeri. Nemački nacisti i ruski komunisti veoma su nam se približili svojim metodama, ali nikada nisu imali hrabrosti da priznaju sopstvene motive. Glumili su, možda čak i verovali, da su dograbili vlast nevoljno i na ograničeno vreme, te da odmah iza ćoška čeka raj u kojem će ljudska bića biti slobodna i jednaka. Mi nismo takvi. Mi znamo da niko nikada ne grabi vlast s namerom da sa nje siđe. Vlast nije sredstvo, već cilj. Ne uspostavlja se diktatura kako bi se sačuvala revolucija; revolucija se sprovodi kako bi se uspostavila diktatura. Cilj progona je progon. Cilj torture je tortura. Cilj vlasti je vlast. Da li sada počinješ da me razumeš?“, citat je iz Orvelovog romana, koji je objavljen 40-ih godina 20. veka.

U autorskom timu predstave „1984“ su gosti iz inostranstva – scenograf je Kristof Rufel, kostimograf Elen Hofman, video-radove uradila je Andrea Gabriel, dok je za scenski govor bio zadužen Radovan Knežević. U video-radovima učestvuju Silja Bahli (gimnastičarka) i Kristof Rufer (Goldenštajn), glasove su pozajmili Pol Marej, Kejt Strong i Marija Stojanović, na klaviru je bio Kristof Veber, dok se kao specijalni gost pojavljuje Branka Katić.

Predstava „1984“ je prva premijera BDP-a u novoj sezoni. Reprize su 16. i 17. septembra na velikoj sceni „Olivera i Rade Marković“.

Izvor: SEEcult.org

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džordž Orvel

Džordž Orvel

Džordž Orvel (pravo ime Erik Artur Bler; Motihari, 25. jun 1903 – London, 21. januar 1950) bio je engleski književnik. Stekao je slavu romanima, među kojima se posebno ističu „Životinjska farma“ i „1984“, kritikama, političkim i književnim radovima. Orvel se smatra jednim od najpoznatijih engleskih esejista 20. veka.

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!

Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.

Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!

Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nedeljnik u knjižarama Delfi

Nedeljnik u knjižarama Delfi

Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda iz gift programa u vrednosti većoj od 150 dinara.

Pročitaj više
Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Prikaz romana „Džesina želja“ Heder Moris: Nadmoćnost nade

Ime književnice Heder Moris dobro je poznato ovdašnjim čitaocima, naročito ljubiteljima istorijske fikcije. Izdavačka kuća Laguna do sada je objavila pet ostvarenja ove australijske autorke rođene na Novom Zelandu. Za razliku od romana koji snažno osvetljavaju stradanje pojednica u strašnom vrtlogu istorije, radnja najnovijeg dela „Džesina želja“, objavljenog u prevodu Nikole Pajvančića, odvija se u doba koje nazivamo svojim.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.