Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana tribina o romanu „Želja da se bude kao svi drugi“ Frančeska Pikola

Savremeni društveni roman „Želja da se bude kao svi drugi“ Frančeska Pikola, dobitnika nagrade „Strega“ 2015, bio je tema dvadeset sedme tribine Laguninog književnog kluba koja je održana prvog petka u maju u knjižari Delfi u SKC-u. O romanu koji ima elemente autobiografije i političke istorije Italije u proteklih pola veka govorile su dr Snežana Milinković, profesorka italijanske književnosti, Sanja Milić, književna kritičarka, i Gordana Breberina, prevoditeljka.

Berlingverova sahrana i otkrivanje radosti koju osećamo kad gubimo, Moroova otmica i izdaja oca, Parizeova intelektualna hrabrost i prva ljubav koja je umrla na Dan zaljubljenih, govor kojim je Bertinoti srušio Prodijevu vladu, svakodnevni život tokom dvadesetogodišnje Berluskonijeve vlasti, jedna Kraksijeva rečenica i jedna Karverova priča samo su neke od priča koje je Pikolo uneo u svoj roman.

Snežana Milinković je istakla da je baš na dan tribine čitala intervju sa Pikolom u uglednom listu Republika u kome je on odbio da prihvati opšti stav u Italiji da je doba u kojem živimo najgore doba i da sve ukazuje na propast naše civilizacije. Prema rečima profesorke, on je u ovom intervjuu zastupao stav da treba samo da prihvatimo stvarnost onakvu kakva ona jeste i na taj način ponovio razmišljanja koja možemo naći u njegovoj knjizi „Želja da se bude kao svi drugi“ za koju je dobio prestižnu nagradu „Strega“.

Pikolo u svojoj prozi traga za smislom života, istakla je Milinkovićeva i knjigu okarakterisala kao političku rekonstrukciju generacije rođene šezdesetih godina, koja je devedesetih imala priliku da dođe na vlast ali se namerno povukla prepuštajući vodeće mesto Berluskoniju jer je „shvatila da joj više odgovara da ostane politički korektiv“.

Prevoditeljka romana Gordana Breberina je priznala da je prevođenje knjige „Želja da se bude kao svi drugi“ bilo izazov jer „na prvi pogled sve deluje pitko i jednostavno, ali je u biti veoma zahtevno jer svaka od epizoda se mora pažljivo uklopiti u celinu da bi prevod bio uspešan“. „Pikolo mnogo koristi citate i to je pozitivna strana ove knjige jer tera čitaoca da se dodatno informiše kako bi shvatio političku scenu Italije“, naglasila je Breberina.

Sanja Milić je priznala da nerado čita političke romane i da je zato njen odnos prema knjizi bio ambivalentan. „Posebno mi se dopao onaj da tako kažem ’ličniji’ deo u kome autor na neki način vodi raspravu sa samim sobom, a kao najzanimljiviji segment knjige izdvojila bih onaj koji se odnosio na otmicu i ubistvo Alda Mora koga je Pikolo posebno cenio jer je hteo da pomiri levicu sa desnicom u Italiji i tako obezbedi trajni mir u zemlji. U autobiografskim beleškama“, zapazila je Milićeva, „Pikolo pokazuje kako je njegova porodica bila ideološki podeljena, ali to nije smetalo ocu desničaru da redovno čita levičarski intonirane tekstove svoga sina i uredno ih sakuplja.“

Frančesko Pikolo je napisao knjigu koja je i roman o italijanskoj levici i priča o ličnom i kolektivnom sazrevanju. Čitajući ovo delo ne možemo da se ne zapitamo koliko nas određuju istorijske okolnosti u kojima živimo, da li bismo bili drugačiji da smo živeli u drugačijim okolnostima i koliko je jaka želja da se uklopimo i budemo kao svi drugi ili pak stalno u nama postoji želja da ipak budemo svoji i različiti.

Naredna tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za prvi petak u junu (2. jun) od 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u, a tema će biti roman „S tobom, na odstojanju“ čileanske autorke Karle Gelfenbejn, za koji je dobila nagradu „Alfaguara“ za najbolji roman na španskom jeziku. Knjiga će do 2. juna biti na popustu od 30% u svim Delfi knjižarama i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.