Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana šesta tribina Laguninog književnog kluba

O knjizi savremenog američkog pisca Entonija Dora „Sva svetlost koju ne vidimo“ razgovaralo se na avgustovskoj sesiji Laguninog književnog kluba. O knjizi su govorili filmski i književni kritičar Milan Vlajčić, pisac Mića Vujčić i Dubravka Srećković Divković, koja potpisuje prevod ovog romana.

Milan Vlajčić je rekao da je ovo najbolji roman koji je pročitao u poslednjih deset godina.

Entoni Dor pripoveda priču o dvoje mladih ljudi, slepoj Francuskinji i nemačkom vojniku, zahvaćenih vihorom Drugog svetskog rata, koji nastoje da sačuvaju humanost, razum i smislenost svojih života u opštem paklu koji je oko njih. Roman je preko osam meseci bio na prvom mestu liste bestselera Njujork Tajmsa i prodat je u milion i šest stotina hiljada primeraka.

Entoni Dor kome je ovo prva knjiga objavljena na srpskom jeziku, dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su Pulicerova nagrada za književnost 2015, a između ostalih i četiri O. Henrijeve, tri Puškartove, Rimska nagrada Američke akademije u Rimu, nagrada Gugenhajmovog udruženja, američka Nagrada za najbolju priču.

Autor kroz priču o običnim mladim ljudima govori o tome kako je moguće u vrtologu ljudskog zla pronaći, kao što i naslov romana sugeriše, svetlost koju ne vidimo.

„Na kraju knjige postavlja se pitanje šta je stvarnost, a šta je maketa, gde je zapravo istina i ko vidi, a ko ne vidi“, kazao je Mića Vujčić.

Naime, glavna junakinja Mari Lora je u šestoj godini oslepela, otac je za nju izgradio maketu kvarta u kojem žive u Parizu ne bi li dodirom zapamtila raspored ulica u komšiluku i tako naučila samostalno da dolazi do Nacionalnog muzeja. Onog dana kad bude sreo slepu devojku, Verner, zaljubljenik u tehniku, shvatiće da su njih dvoje tačkice ljudske svesti koje se opiru kolektivnom strahu i zlu i da još uvek postoji mogućnost izbora nekog plemenitijeg sveta.

Neminovno se nametnulo poređenje ove knjige sa čuvenom „Kradljivicom knjiga“ Markusa Zusaka. Da li je i Dorova knjiga svojevrsna bajka za odrasle kao što sugerišu mnogi književni kritičari:

„Ta bajka je sadržana negde gde ne možemo tako lako da je otkrijemo. Savremena bajka je možda malo već izlizan termin jer svako svoju knjigu voli da proglasi za savremenu bajku, ali ovo je strahovito zahtevan model knjige jer moraju da poštuju određeni kanoni. Treba dati maksimum svog dara u vrlo striktnim međama što autor čini briljantno“, istakla je Dubravka Srećković Divković.

< frameborder="0" height="180" src="https://www.mixcloud.com/widget//?embed_type=widget_standard&embed_uuid=ffa04c02-dcdd-425e-93b0-e615b3658459&feed=https%3A%2F%2Fwww.mixcloud.com%2FLaguna_knjige%2Flagunin-knji%25C5%25BEevni-klub-sva-svetlost-koju-ne-vidimo-entoni-dor%2F&hide_cover=1&hide_tracklist=1&replace=0" width="600">



Tema Laguninog književnog kluba koji će se održati prvog petka u septembru – 4. septembra u knjižari Delfi SKC u 18 sati – biće knjiga kubanskog pisca Leonarda Padure i njegov roman „Jesenji pejzaž“, ali će biti reči i o ediciji „Bolero“ u okviru koje je objavljen. Govoriće naš uvaženi prevodilac, pisac i urednik edicije Branko Anđić i hispanista Bojana Kovačević Petrović.

Izvor: Danas/Laguna

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Entoni Dor

Entoni Dor

Entoni Dor je autor zbirki pripovedaka Memory Wall i The Shell Collector , romana About Grace i knjige memoara Four Seasons in Rome . Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su četiri O. Henrijeve, tri Puškartove, Rimska nagrada Američke akademije u Rimu, nagrada Gugenhajmovog udruženja, američka Nagrada za najbolju priču itd.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.