Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Održana promocija romana „Julijan“

U Delfi Caféu u SKC-u u utorak, 25. aprila predstavljen je roman „Julijan“ Ivana Ivanjija.
Održana promocija romana „Julijan“ - slika 1
O trećem delu trilogije o rimskim carevima sa Balkana, Dioklecijanu, Konstantinu i na kraju Julijanu, govorili su, pored autora, pisci i književni kritičari Miomir Petrović i Mića Vujičić.

Ivanji je najpre ispričao da je prvobitno prihvatio da napiše kraći tekst o Dioklecijanu za ilustrovanu monografiju, ali se ozbiljno zainteresovao za ovog rimskog vladara poreklom iz Splita i opredelio se da napiše njegovu romansiranu biografiju koju je prvi put objavio 1973. Zatim je deceniju i po kasnije na isti način opisao život imperatora Konstantina Velikog. „Opredelio sam se da treći car bude Julijan jer me je ono što sam našao u stručnoj literaturi impresioniralo. Bio je veoma preduzimljiva ličnost i stekao sam utisak da bi istorija dobila drugi tok da nije iznenada preminuo sa 27 godina pod misterioznim okolnostima.“

„Julijan“ je priča o nadarenom i obrazovanom vladaru koji je poslednji pokušao nemoguće: da u Rimsko carstvo vrati mnogobožačku religiju predaka, zbog čega je bio anatemisan i prozvan Apostata (otpadnik).

Miomir Petrović se takođe u svom književnom radu bavio rimskim carevima iz naših krajeva. Njegov roman „Galerijeve vatre“ pripada približno istom periodu. Prema Petrovićevoj oceni „kreativan obrazac koji je kreirao Ivanji i koristio u romanu o Julijanu Apostati veoma je originalan i ostavlja pozitivan utisak na čitaoce“.

Vujičić je rekao da istorijske romane smatra za veoma zahtevnu formu i da obično njihovi pisci biraju važne i zanimljive događaje. Prema njegovim rečima car Julijan je jedan od najintrigantnijih likova koje je sreo u istoriji Rimskog carstva i zaslužio je da dobije romansiranu biografiju.

„Julijana“ kao i kompletnu trilogiju o rimskim carevima možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Ivanji

Ivan Ivanji

Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine. Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani Čoveka nisu ubili, Dioklecijan, Konstantin, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta i Balerina i rat, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci. Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama. Ivan Ivanji preminuo je 9. maja 2024. godine u 96. godini života.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com