Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana promocija dela Vanje Bulića u Srebrenici

U sklopu programa obeležavanja 55 godina postojanja i rada Narodne biblioteke Srebrenica, u petak, 19. septembra organizovano je druženje sa novinarom i publicistom Vanjom Bulićem. Čitaoci su imali priliku da uživaju sa Vanjom i da pritom obezbede potpisan primerak svoje omiljene knjige.

U Narodnoj biblioteci Srebrenica Bulić je svoje prezentovanje posvetio knjigama „Dosije Bogorodica“, „Simeonov pečat“ i „Jovanovo zaveštenje“, iako je kratko govorio i o drugim delima.

Knjiga „Simeonov pečat“ je iziskivala mnogo proučavanja, istraživanja i učenja tako da je Bulić u više navrata posetio manastir Hilandar koji se pominje u sve tri knjige. Ono što mu na neki način nije prijalo jeste to da ženama nije dozvoljena poseta ovom svetom mestu.

„To je velika nepravda. Da su se one više pitale u onom prošlom ratu, ne bi bilo ovoga što se dogodilo“, priča Vanja Bulić.

Njegove knjige, pored istorijske podloge, imaju oblik dobrog i zanimljivog trilera.

„Jovanovo zaveštenje“ prati priču „Miroslavljevog jevanđelja“, blaga templara, Svetu goru, tajne službe…

Za sebe kaže da nije posebno religiozan.

„Zaista, kada odem negde u crkvu, potpuno je isto. Ja sam kao klinac u Sarajevu ulazio u džamiju, katoličku crkvu, pravoslavnu crkvu. Bog je jedan i treba da vidite sva tri bogatsva“, rekao je Bulić.

O zloupotrebi religije pisao je u knjizi „Dosije Bogorodica“.

Mnogi su pitali zbog čega je ubacio nešto što je policijsko (dosije) u naslov ove knjige.

„Samo u ovim krajevima je ikona Bogorodice bila u jednom policijskom sefu 25 godina“, kaže Bulić.

U ovoj knjizi pisac prati sudbinu ikone Bogorodice Filermose i desnu ruku Jovana Krstitelja koja se smatra najvećom svetinjom svih religija jer je ona biološki dokaz o nastanku religije. Obe svetinje nalaze se na Cetinju u Crnoj Gori.

Svojom jednostavnošću u prezentovanju svojih dosadašnjih dela, Bulić je srebreničkoj publici pokazao kako poznate činjenice iz istorije ili pak manje poznate činjenice mogu biti dobra polazna tačka za dobar triler koji će predstaviti istoriju jednog naroda i ujedno postati dobar roman.

Autor: Vanja Bulić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije.

Laguna, Delfi i VODAVODA: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
I ove nedelje akcija „Avgustovski vikendi“: knjige Nabokova, Dostojevskog, Liju Cicina, Hišama Matara i drugih na popustu od 40 do 60%

I ove nedelje akcija „Avgustovski vikendi“: knjige Nabokova, Dostojevskog, Liju Cicina, Hišama Matara i drugih na popustu od 40 do 60%

Pred vama je još jedan vikend sjajnih popusta, jer se nastavlja akcija „Avgustovski vikendi“! Od petka 28. avgusta do nedelje 30. avgusta 2026. očekuju vas posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Nenad Novak Stefanović: Srbi su stalno u pačjoj školi istorije

Nenad Novak Stefanović: Srbi su stalno u pačjoj školi istorije

Poznati srpski novinar i publicista Nenad Novak Stefanović decenijama je prisutan na našem medijskom nebu. Bio je urednik kultnih magazina Duga i Krug i koautor je dokumentarnog TV serijala „Peti oktobar – poslednja revolucija u Evropi“. Poslednjih godina zapažen je kao autor bestseler romana i publicističke proze: „Darovi mrtvih“ (1988), „Pokrštavanje petokrake“ (1994), „Jedan svet na Dunavu“ (1996), „Zemlja u koferu“ (2007), „Doktor sluša sving“ (2009), „Svetlarnik“ (2013), „Ubistvo u Kapetan Mišinoj“ (2016), „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ (2017), „Muzeopisi“ (2018), „Jedno ubistvo u Patrijaršiji“ (2018), „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“ (2019)… Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik.

Pročitaj više
Slavica Mastikosa: Ptica pamti nebo, čovek svoje korene

Slavica Mastikosa: Ptica pamti nebo, čovek svoje korene

Slavica Mastikosa u novom romanu „Ptica koja pamti nebo“ otvara slojevitu priču o porodičnim tajnama, sećanju, odlascima i hrabrosti da se suočimo sa istinom. Inspirisana životnim pričama, a oblikovana iskustvom života između Srbije i Nemačke, autorka kroz sudbine svojih junaka ispituje šta sve čovek nosi iz zavičaja – čak i kada ga put odvede daleko. Mastikosa, koja u svom stvaralaštvu spaja medicinsko iskustvo, humanitarni rad i književnu posvećenost čoveku, za medijski portal Rasejanje.info govori o romanu u kojem se prošlost ne zaboravlja, već tiho nastavlja da oblikuje sadašnjost.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.