Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Odabrane priče“ Džona Čivera u prodaji

Hemingvej je u pola noći probudio svoju ženu da bi joj naglas pročitao Čiverovu priču „Muž“, Nabokov je smatrao priču „Zbogom, brate“ najboljom američkom pričom, a danas se Džon Čiver smatra američkim Čehovom XX veka.

Slikajući prosečne američke porodice ušuškane u otmena predgrađa američkih gradova, ponajpre u Čiverov fiktivni Šejdi Hil, ovaj pisac je pokazao sjaj i bedu Amerike u zlatno doba srednje klase sredinom prošlog veka, njihove malograđanske navike, potrošački mentalitet i isprazne snove i težnje kroz neskriveni cinizam, ali i toplinu i razumevanje za ljudske slabosti svojih junaka.

Između 1935. i 1981. objavio je u Njujorkeru 121 priču i za svoj pripovedački opus dobio dve najprestižnije američke nagrade – Pulicerovu i National Book Award.

„Džon Čiver je čarobni realista XX veka.“ Filip Rot

Džon Vilijam Čiver (1912–1982) američki je pripovedač i romansijer, jedan od klasika kratke priče XX veka. Regrutovan je 1942. i sledeće godine objavio prvu zbirku priča „Kako neki ljudi žive“, koje se kasnije odrekao. Proslavio se zbirkama „Grozni radio“, „Provalnik sa Šejdi Hila“, „Neki ljudi, mesta i stvari koji se neće naći u mom sledećem romanu“, „Brigadir i golferova bela udovica“, „Svet jabuka“ i „Priče Džona Čivera“ (Pulicerova nagrada 1978), kao i romanima „Hronika Vapšotovih“, „Skandal sa Vapšotovima“, „Bulet Park“, „ Sokolar“ i „Ovo stvarno liči na raj“.

Odabrane priče“ možete kupiti u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, online knjižari www.delfi.rs i na sajtuwww.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džon Čiver

Džon Čiver

Džon Vilijam Čiver (1912–1982), američki pripovedač i romansijer, jedan od klasika kratke priče XX veka. Rođen je i odrastao u Kvinsiju, u američkoj državi Masačusets, u dobrostojećoj porodici, ali je u vreme „velike depresije“ s kraja 20-ih godina XX veka porodica osiromašila, a Čiver napustio školu i 1935.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.