Promocija knjige „Veliki knez“ autorke Biljane Gojković održana je 29. avgusta u knjižari Delfi u SKC-u. O događajima koji su se desili dvesta godina pre Nemanjića, osim autorke, govorio je urednik knjige Srđan Krstić.
„Veliki knez“ je roman o srpskim zemljama u X veku. U središtu zbivanja je Petar Gojniković, srpski veliki knez iz dinastije Višeslavića, koji nastoji da ponovo ujedini razjedinjene Srbe nastanjene tada u Raškoj, Bosni, Travuniji, Zahumlju, Duklji, Neretljanskoj i Moravskoj oblasti. Petar je mladost proveo kao talac i izgnanik da bi se na pragu punoletstva vratio i, pomognut svojim pristalicama u zemlji, preuzeo vlast. Krvave borbe i prevrtljiva diplomatija, u kojima državni interesi remete porodične, prijateljske i ljubavne odnose, ispisuju stranice ove romansirane istorije začetaka današnje Srbije.
Urednik knjige Srđan Krstić kaže da ovaj roman od ostalih istorijskih izdvaja to što se radnja dešava pre Nemanjića, a mi smo navikli da sve od njih počinje. „Ovakva knjiga je bila 'neophodna', jer popunjava jednu značajnu prazninu u našoj istoriji i pokazuje da su slovenske kneževine postojale znatno pre Nemanjića i da su ratovale i između sebe, ali pre svega sa carevinama koje su ih okruživale – sa Vizantijom i Bugarskom“, rekao je Krstić, dodavši da je roman „Veliki knez“ poseban i po tome što u njemu ima i mnogo strasti. „Ima 'hamletovske i glembajevske' radnje, ali i nečega što podseća na 'Igru prestola'“, istakao je Lagunin urednik.
Autorka Biljana Gojković je studirala književnost, ali voli i istoriju, pa je ovim romanom spojila dve svoje ljubavi u jednu. „Nemanjići su se nametali kao tema, ali ja sam želela da saznam sve o njima – ko su, odakle potiču, kako su došli na taj položaj. Čitajući i istražujući o njima, došla sam do Višeslavića i shvatila da su oni formirali srpsku državu pre Nemanjića, jer su bili na vlasti od sedmog do polovine desetog veka.“
Autorka je naglasila da je roman zasnovan na istorijskim činjenicama, ali da su zbog nedostatka podataka mnoge stvari fikcija. „Morala sam mnogo da maštam, pa sam tako, na primer, sve ženske likove sama stvorila, jer se u spisima o Višeslavićima žene uopšte ne spominju. Kao osnova za priču o ženama poslužili su mi vizantijski izvori, jer oni su imali vladarke.“
Urednik knjige Srđan Krstić je za kraj otkrio da je roman „Veliki knez“ samo prvi u nizu, te da u dogledno vreme možemo da očekujemo i narednu knjigu Biljane Gojković, koja će se zvati „Kletvenik“ (Vazal).
Knjiga „Veliki knez“ u prodaji je u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Biljana Gojković
Rođena u Beogradu krajem šezdesetih, autorka je u rodnom gradu studirala srpski jezik i književnost kao i dramaturgiju. Pronašla se u istorijskim romanima i bavila se proučavanjem srpske istorije, pogotovo perioda pre Nemanjića. Veliki knez je prvi deo njene sage o srpskim vladarima iz desetog veka. Preminula je 2022. godine.
Više o autoru
Najnovije
Pogledaj sve
„Čitajte između redova“ : uštedite i do 33%!
Ljubitelji velikih književnih dela, imaćete priliku da od 10. do 23. avgusta 2026. iskoristite posebne pogodnosti u okviru akcije „Čitajte između redova“. U okviru akcije obuhvaćena su tri kultna romana svetske književnosti: „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, „Proces“ Franca Kafke i „1984“ Džordža Orvela.
Pročitaj više
UniCredit Bank i Laguna ti čestitaju rođendan i poklanjaju!
Posebna pogodnost za članove Laguninog kluba čitalaca je rođendanski popust od 40% pri kupovini do tri Lagunina naslova u Delfi knjižarama.
Pročitaj više
Nastavlja se akcija „Avgustovski vikendi“: romani Koelja, Gorana Petrovića, Asturijasa i drugih – sniženi od 40 do 60%
Akcija „Avgustovski vikendi“ se nastavlja! I ovog vikenda, od petka 14. avgusta do nedelje 16. avgusta 2026, očekuju vas posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.
Pročitaj više
Prikaz romana „Malakva“: Grad u iščekivanju odgovora koji izostaju
„Malakva“ je jedini roman italijanskog pisca i novinara Nikole Puljezea (1944–2012). Objavljen je 1977. i ubrzo rasprodat. Ponovo je objavljen tek 2013, posle Puljezeove smrti, i od tada je počeo da dobija status kultnog dela.
Pročitaj više


















