Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

O ljubavi i neprestanim traganjem za istinom: mnogobrojna publika na promociji knjige vladike Grigorija u Kući nobelovca Ive Andrića

Knjiga „Stranac u šumi“ vladike Grigorija predstavljena je u utorak 5. avgusta u bašti Kuće nobelovca Ive Andrića u Herceg Novom.
O ljubavi i neprestanim traganjem za istinom: mnogobrojna publika na promociji knjige vladike Grigorija u Kući nobelovca Ive Andrića - slika 1
Ova hrabra lična ispovest naišla je na veliko interesovanje publike, a pored vladike, govorili su i Ante Tomić i Siniša Kovačević.

Ovaj dragoceni uvid u svoje sopstveno iskustvo, vladika Grigorije uobličio je u venac priča, promišljajući večna pitanja koja se postavljaju pred svakog čoveka, ne samo pred monahe i duhovnike, ali u koja se većina nerado upušta – pitanja vere, ljubavi, rata, mira, svetosti i slave, nade, bola, prijateljstva, pokajanja…

Dramski pisac i reditelj Siniša Kovačević kazao je da je konstrukcija knjige vrlo interesantna i otkriva sklonosti jednog pravoslavnog episkopa i prema sportu poput boksa, ali i literarnom eksperimentu.

„Ovo je knjiga koja je u jednom bokserskom maniru smeštena u 12 rundi. Mladi kaluđer Grigorije, sticajem čudnih okolnosti, u nekoj šumi sreće jednog čudnog stranca, osobenjaka i čoveka koji će njemu umnogome promeniti život. Osnovna vrednost ove knjige je što možemo da prepoznamo sudar ega i alter ega samog autora. Najpre bih volio da sam u pravu da je to razgovor između današnjeg pedesetogodišnjaka i jednog mladog Grigorija koji su se sreli sticajem okolnosti“, kazao je Kovačević.

Kako je ocenio, „ovo je knjiga blagoslova, milosrđa, praštanja u kojoj vam autor na srebrnom poslužavniku iznosi delove svoje duše koju vi kao neke puzle treba da skupite“.

„Ovo je knjiga koja će vas zanimati i ako ste budista i ateista ili verujući. Umetnost mora da ima princip opštosti i kreće od pojedinačnog i završava se u opštem“, kazao je Kovačević.

„Stranac u šumi“ je vrlo hrabra ispovest autora i moderan način propovedanja, a kako je još naveo pisac, kolumnista i novinar Ante Tomić, svidela mu se forma koju je vladika odabrao.

„Stranac pomaže Grigoriju da pronađe svoju istinu. U ambijentu šume on se sklanja od ludog, bučnog, ratnog sveta. Zaustavlja se i osluškuje ponovo vlastite misli i dolazi do istine o tom svetu. Meni je najvrednija misao u toj knjizi pokajanje koje je najvažnije delo naših života. To je nešto što nam svima treba i nakon svega što smo preživeli, ratova i zla koje smo naneli, trebalo bi da shvatimo da smo grešni i da se pokajemo. To je važan trenutak koji nam vladika u ovoj knjizi donosi i važna poruka koju nažalost mnogi i dalje neće čuti“, kazao je Tomić i ocenio da je nacionalizam za neuspešne ljude i da je važno insistirati na istini i suprotstaviti se laži.

Vladika Grigorije je kazao da se kao stranac oseća odavno, od kada je krenuo u školu, zatim u selu, u gradu, a da se najmanje osećao strancem u toj šumi kada bi u nju otišao.

„Šuma je i tajanstvena i mistična i strašna, blaga i opasna i neizvesna. Šuma može biti i mnoštvo naroda na nekom stadionu. I sad ja vas doživljavam kao ljude koji pokazuju ljubav. Došli ste ovde iz ljubavi prema traganju za istinom. Bez ljubavi se ne može“, kazao je autor.

Vladika je istakao da ništa ne može da se dogodi bez bola i da je ono za čime žude ljudi – autentičnost, zato pričamo, pišemo i čitamo knjige.

„Strašno čeznemo za autentičnošću i istinom. Ne postoji nijedna savršena ljubav u ovom svetu, ne postoji ni savršena istina. Ne možemo da posedujemo istinu, ali ono što je stvarno lepo i moćno je to da možemo da žudimo za njom, da tražimo i budemo neverovatni putnici koji traže istinu. Hristos je u tome moćan, on ne laže. Potvrdio je svoje reči stradanjem. Mislim da treba da prihvatimo da smo svi u ovom svetu mučenici i tražioci, putnici i stranci na zemlji. Zato sam ja pričao o strancu u šumi jer sam tražio sebe, a književnosti se ne plašim“, kazao je Grigorije.
Foto: arhiva JUK Herceg Fest

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac. Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa. Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke. Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog. Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen. U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija Biti sa drugim (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se „zlatna nit“ uklopi a ne tek pronađe. U knjizi Gledajmo se u oči (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča Preko praga (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman Nebeska dvorišta (2022). Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com