Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

O „Bečkom romanu“ Dragana Velikića: Velika, važna i hrabra književnost

Bez dvoumljenja odmah na početku treba reći: „Bečki roman“ je književni događaj bez presedana u recentnoj književnoj produkciji u Srbiji!


becki-roman-3


Roman, pre svega, deluje koherentno, naracija je jasna, razgovetna i precizna; ono što nije napisano ili opisano, iziskuje, kao kod svih velikih priča, čitaočeva proširenja. Recimo, mi ne znamo zašto je Pavle u zatvoru, ali znamo da je početak priče koja će ga odvesti u zatvor trenutak kada Andrej ugleda beli zamotuljak u Centralnoj bolnici, jer Pavle je taj zamotuljak; u suštini, ovakvim narativnim postupkom se potcrtava dihotomija i misterija, koja se čita, recimo, u ovim rečenicama koje svaki čitalac romana treba da proširi: „Kako je Pavle dospeo u zatvor? Ne u ovaj gde su ga gurnule hijene iz Centralne bolnice, nego onaj koji je sam izgradio? U čemu Andrej ima veliki udeo.“


Likovi su uverljivi i živi. Čak i oni sporedni (poput policajke u zatvoru). Jezik i stil su, kao i uvek, besprekorni. Unutrašnje i spoljašnje psihološke karakteristike aktera priče dovedene su do perfekcije: znamo sve o njihovom društvenom, socijalnom, pa i političkom statusu, ali znamo i za njihove unutrašnje borbe i lomove. Vreme (zapravo: epohe na istorijskim razmeđima) i prostor (i Beč i Beograd) opisani su dosledno i veoma plastično, u dva-tri poteza, kao kod kroki-crteža.


Postoji i jedan latentni sarkazam, možda i autoironija: kao u opisu naziva stanica (štreberi) ili kod knjiškog fonda u zatvoru (Jergović, Velikić, Albahari... ali ne i Bernhard i Handke). Sve u svemu, kao kod dobrih noar ili psiholoških krimića, i nad ovim romanom lebdi jedna tajnovitost koja prekriva pitanja za kojima tragaju i likovi i čitaoci: Zašto jedan mladić sedi nevin u zatvoru? Po mom mišljenju, tajanstvenost, odnosno, tajanstveni sastojak ove proze, e to je ono nešto, kako je to rekao Vinaver, „što pivo čini pivom“ – vrhunska književnost!


Velika, važna i hrabra književnost, neuporediva ni sa čim na našem jeziku!


Autor: Srđan V. Tešin, pisac

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.