Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Milan Bjekić: Bez tajni u ordinaciji venerologa

Zablude, koje prate većinu polno prenosivih infekcija, ali i nepotreban strah i stid od specijaliste, koji leči kožno-venerična oboljenja, primarijus dr medicinskih nauka Milan Bjekić, načelnik Službe i savetovališta za polne bolesti Zavoda za javno zdravlje Beograda, prikazao je na jedinstven način.

U knjizi „Zapisi jednog venerologa“ o tome govori uz dozu humora, uz mnogo korisnih medicinskih saveta.

– Odavno već beležim crtice iz ordinacije i pretvaram ih u priče, ali u poslednje dve decenije mnogo toga se promenilo. Mladi ranije stupaju u seksualne odnose, već sa 16 godina. Povećana je upotreba psihoaktivnih supstanci koje utiču na rizično seksualno ponašanje, internet je omogućio lakše upoznavanje i stupanje u seksualne odnose, sifilis se vratio „na velika vrata“. Povećao se i broj osoba koje žive sa HIV-om, zapažanje je ovog lekara.

Zdravlje važnije od stida

U karijeri dugoj više od četvrt veka kroz ordinaciju dr Bjekića prošlo je više od 200.000 pacijenata. I više nego dovoljno za 75 priča zasnovanih na istinitim događajima. Svaku priču prati poučna poruka, sa konkretnim savetima za čuvanje reproduktivnog, pa tako i opšteg zdravlja.

On primećuje da se, nažalost, nivo zdravstvenog obrazovanja nije povećao. Doktor Bjekić je duhovito pokušao da ukaže na ozbiljne zdravstvene probleme, ali i da svakoga natera na razmišljanje. Želeo je da u moru predrasuda i zabluda u vezi sa polnim bolestima ponudi jasne odgovore i objašnjenja mladima i đacima, bar dok u našim školama ne zaživi seksualno obrazovanje.

Upravo jedan od najvećih tabua je sam odlazak kod venerologa. Kada krenu u ordinacije onkologa ili psihijatara naši građani više ne strahuju od onoga „šta će komšiluk da kaže“, ali se zato i dalje na vrata venerologa kuca – u najstrožoj tajnosti.

– Pacijent uvek na umu mora da ima da je zdravlje najvažnije i to je najbolji način da se prevaziđe stid. Mora da bude otvoren prema lekaru jer jedino tako može da dobije odgovarajuću pomoć. Često je starijim ženama neprijatno da se skinu kad dođu na pregled kod lekara – muškarca. Pojasnim im da je pregled uobičajena procedura i da je to naš svakodnevni posao. Niko ne voli da odlazi kod lekara. Kod venerologa se ponekad moraju otkriti najintimniji detalji te poseta izaziva još veću nelagodu, kaže za Magazin dr Bjekić.

Lečenje oba partnera

U mnogim slučajevima polnoprenosivih infekcija moraju da budu lečeni i partneri, čak i ako nemaju nikakve tegobe. Tu nastaje problem: kako supruzi, mužu, dečku, devojci reći da ima neku bakteriju, koja se prenosi seksualnim putem. Jer to ujedno znači da je bilo prevare. Tako u priči „Istina“ naš sagovornik navodi zapažanje da većina muškaraca zna da je „švrljala“ pa ne tragaju za poreklom infekcije, već traže bezbolan način da to saopšte trenutnoj partnerki ili partneru.

Pitamo ga zato da li u ordinacijama venerologa pacijenti lažu?

– Ne bih mogao tako da kažem, ali često izbegavaju istinu zbog osetljivosti tema vezanih za seksualno ponašanje. Ne žele da otkriju identitet partnera od koga su dobili infekciju, a neretko kažu da nisu ni imali nikakav seksualni odnos, iako su znaci polne infekcije očigledni.

I svi se mogu zaraziti: i tinejdžer od 14 godina, koliko je imao najmlađi pacijent našeg sagovornika, zaražen gonorejom kome je otac platio devojku za prvi put, do penzionera koji je istu infekciju dobio uz kiriju od podstanarke.

Beli luk ne pomaže

Uz svu ozbiljnost pregleda, postavljanja dijagnoze, praćenja toka lečenja i edukacije pacijenata, doktori ove specijalnosti se svakodnevno suočavaju i sa situacijama koje mogu da budu označene kategorijom „crni humor“. Kako se ne nasmejati, na primer, na problem muškarca koji, zbog sramote i toga što ga svi znaju u malom mestu, nije redovno kupovao kondome pa je jedan koristio više puta i zbog toga stigao u ordinaciju. Dvojica pacijenata, zagovornika teorije svemoći belog luka, na kraju su morala da otvore karton kod dr Bjekića, prvi – jer je bezuspešno kondilome mazao ovom začinskom biljkom, dok je drugi pribegao radikalnijem lečenju – čen belog luka gurnuo u spoljni deo uretre.

Autor: Andrijana Cvetićanin

Izvor: Politika ‒ nedeljni dodatak Magazin

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.