Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Krvava bajka“ kao manga strip

Korporacija Kadokawa i Tuttle-Mori Agency iz Tokija otkupile su prava za strip adaptaciju filma „Krvava bajka“ (1969) reditelja i scenariste Branimira Torija Jankovića, nastao u produkciji Centar filma iz Beograda – objavio je Filmski centar Srbije.

Manga book W dimension open on the table, Vitoria-Gasteiz, June of 2022 — Photo by boaphotostudio



Strip će biti uvršten i predstavljen na oko 90 od ukupno 370 stranica kolekcije čuvenog manga autora Hisašija Sakagučija. Tiraž kolekcije iznosiće 4.000 primeraka, a kolekcija će biti izdata i u elektronskom formatu (e-book). Producentska i distributerska kuća Centar film će nakon japanskog izdanja, izdati i verziju na srpskom jeziku za domaću publiku.

„Adaptacija ovog domaćeg dela na međunarodnom tržištu dokaz je trajanja i prepoznavanja bogatstva jugoslovenske kinematografije. Nadamo se da će izdanje verzije na srpskom jeziku i predstavljanje ‘Krvave bajke’ putem drugog medija probuditi interesovanje novih generacija i privući ih filmu“, kaže Jadranka Blanuša Vučković, direktorka Centar filma.

„Krvava bajka“, snimljena u režiji i po scenariju Branimira Jankovića (1934–1978), filmsko je podsećanje na jedan od najvećih zločina u Drugom svetskom ratu, kada su Nemci u Kragujevcu za dva dana, 20. i 21. oktobra 1941, streljali gotovo 3.000 ljudi, među kojima veliki broj dece. Kao inspiracija Toriju Jankoviću, koji je i sam rodom iz sela Bare kod Kragujevca, poslužila je čuvena poema Desanke Maksimović „Krvava bajka“.

Nezapamćeni masakr opisan je u filmu kroz događaje grupe dečaka, uličnih čistača cipela. Njihova sudbina je utkana u atmosferu grada i okupacije, kada su pale prve nevine žrtve, a hiljade radnika odbile da radi za okupatora, pa je ceo grad izložen surovim progonima. Deca su se dovijala na različite načine, pa je dečak po imenu Mali Piljak (igrao ga je Slobodan Mladenović) došao na ideju da sa svojom družinom organizuje pred kasarnom čišćenje cipela okupatorskim vojnicima i oficirima. To je bio način da mališani dođu do zarade. U jednom okršaju sa partizanskim odredom nadomak grada gine više neprijateljskih vojnika, što izbezumljuje njihove starešine koji naređuju masovnu odmazdu i za svakog poginulog vojnika streljaju 100 građana. U gradu nastaje atmosfera užasa i lova na ljude.

Grupa malih čistača cipela odbija da očisti prljave nemačke čizme, i njih odvode na streljanje. Kragujevac je postao grad crnih zastava i crnih marama...

U filmu „Krvava bajka“ podršku mladim glumcima pružile su legende poput Mire Stupice, koja je tumačila ulogu majke Malog Piljka, potom Ljuba Tadić, Mija Aleksić, Bata Živojinović, Severin Bijelić, Gorica Popović i drugi.

Autor: Ana Popadić

Izvor: Novosti

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.