Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Književno veče Vanje Bulića u Kostolcu

poster-50x70-vanja-bulic-kostolac-1-2

Književno veče Vanje Bulića biće održano u sredu 23. aprila u 18 sati u Ogranku Narodne biblioteke „Ilija M. Petrović“ u Kostolcu, u organizaciji Centra za kulturu „Kostolac“ i Biblioteke u Kostolcu, Ogranka Narodne biblioteke „Ilija M. Petrović“ Požarevac.



Ovom prilikom biće predstavljen roman „Sinajski testament“, uzbudljiv triler u kome se nastavljaju novinarske i istraživačke avanture Novaka Ivanovića.

U tek probuđenom Beogradu, ispred jevrejske sinagoge, ubijen je pravoslavni monah Arkadije. Na obdukciji lekar konstatuje da je monah imao ugrađen čip ispod kože u pazušnoj jami. Ubistvo je obavijeno velom tajne koju ćutanjem podstiču policija i sudstvo. Novinar Novak Ivanović, i pored zabrane da o tome istražuje i piše, uz pomoć privatnog detektiva Obrada dolazi do saznanja da ubijeni monah ima trostruki identitet i da je u Beograd došao zahvaljujući saradnji tajnih policija Srbije i Izraela...

„Uvek me je zanimala istorija nastanka tri religije na istom prostoru i razvoj događaja, koji su – kada sam završavao knjigu, napadom Izraela na Gazu, prerasli u krvavi rat. U ranom srednjem veku, dok je postojala kakva-takva ravnoteža na Sinajskom poluostrvu, značajnu ulogu su imali monasi sinaiti, a među njima i Srbi, koji su bili i igumani u manastiru Svete Katarine. U tom manastiru je nastao ’Sinajski psaltir’, najznačajniji staroslovenski spis na glagoljici, kome nedostaju završne stranice. Među bedunima, čuvarima manastira, ima dosta potomaka Srba, koji i danas slave Đurđevdan, ali i islamske i hebrejske praznike. Da li se na nestalim stranicama psaltira nalazi dogovor predaka o podeli Sinaja? To je tema mog romana, a sigurno i tema kojom se bave danas zaraćene strane na Bliskom istoku. Odgovor možda mogu naći u našim manastirima Tumane, Gornjak i Blagoveštenje. Zašto? Pa, pročitajte roman pa ćete saznati“, poručio je Vanja Bulić.

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.