Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Klasik ruske književnosti „Doktor Živago“ u Laguninom izdanju

f2laguna

Jedan od najvećih romana našeg doba, „Doktor Živago“ Borisa Pasternaka, govori o životu doktora Jurija Živaga, čiji život pratimo u periodu između Ruske revolucije i Drugog svetskog rata.

Iako srećno oženjen, Živago je neprestano uzdrman ratom, glađu, društvenim previranjima, ličnim očajanjem i, konačno, neobuzdanom ljubavlju prema Lari, ženi revolucionara. Opisujući život jednog ruskog intelektualca u burnim istorijskim okolnostima, Pasternak je napisao remek-delo ruske književnosti zahaljujući kojem je, pored ostalog, dobio Nobelovu nagradu za književnost 1958. godine. Istražujući večne teme poput ljubavi, vere i snage duha, „Doktor Živago“ je postao generacijama čitalaca jedan od omiljenih romana i utemeljio se kao klasik ruske književnosti.

Po ovoj knjizi je 1965. godine snimljen kultni film s Omerom Šerifom u glavnoj ulozi.

Boris Leonidovič Pasternak rođen je 10. februara 1890. u Moskvi. Poticao je iz umetničke porodice. Otac mu je bio slikar, a majka poznata koncertna pijanistkinja. Rano je pokazao interesovanje za književnost. Studirao je filozofiju i filologiju na Univerzitetu u Marburgu u Nemačkoj, ali se vratio u Rusiju pre nego što je diplomirao. Nakon Oktobarske revolucije 1917. u početku je podržavao boljševičku vlast, da bi se ubrzo razočarao i potpuno okrenuo ka književnom stvaralaštvu. Zbog inovativnosti u lirskom izrazu njegove rane zbirke poezije bile su cenjene i priznate. Njegovo najpoznatije delo, ipak, ostao je roman „Doktor Živago“, napisan između 1945. i 1956. Budući da kroz priču o Juriju Živagu, lekaru i pesniku, roman govori i o pozadini Oktobarske revolucije i njenim posledicama, Pasternak je imao poteškoća da ga objavi u Sovjetskom Savezu. Zbog toga je roman prvi put objavljen u Italiji 1957. Godine 1958. Pasternak je dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju je prvobitno prihvatio, ali ju je kasnije, pod pritiskom sovjetskih vlasti, odbio. Pored književnog rada, Pasternak je prevodio dela Šekspira, Getea i mnogih drugih autora na ruski jezik. Preminuo je 30. maja 1960, u Peredelkinu, blizu Moskve.

Knjigu „Doktor Živago“ u prevodu Olge Vlatković možete pronaći od ponedeljka 24. juna u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Boris Pasternak

Boris Pasternak

Boris Leonidovič Pasternak rođen je 10. februara 1890. u Moskvi. Poticao je iz umetničke porodice. Otac mu je bio slikar, a majka poznata koncertna pijanistkinja. Pasternak je rano pokazao interesovanje za književnost, a poeziju je počeo da piše tokom tinejdžerskih godina.

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Novembarska vikend akcija donosi do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove

Ovog novembra nastavljamo sa akcijom koja je bila aktuelna na leto i donosila do čak 60% popusta na odabrane Lagunine naslove. I ovog puta vas pozivamo da se upustite u još jedan čitalački vikend, koji će doneti popuste od 6. do 8. novembra 2026.

Pročitaj više
Književni leksikon: Dragan Velikić

Književni leksikon: Dragan Velikić

Dragan Velikić, jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca, otkriva koja su dela oblikovala njegov čitalački senzbilitet, književni glas i pogled na svet.

Pročitaj više
Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

Zašto je važan roman „Semper idem“: Suština koja ne prolazi

U vremenu u kom se čini da je forma već uveliko nadvladala suštinu, privilegija je zaviriti u jedan veličanstven um koji je svjedočio nimalo jednostavnom i prelomnom periodu, a koji ga je oblikovao i naposljetku zauvijek obilježio i učinio neprocjenjivim poznavaocem čovjeka i njegove sudbine. Od naizgled jednostavnog života, prepunog tako ljudskih peripetija, odnosa, emocija, misli i svakodnevnih aktivnosti koje se odvijaju uprkos olujnim oblacima istorije koji se polako prikradaju, pisac gradi pozornicu sa koje spontano i nepretenciozno otkriva ono što se može nazvati esencijom života i njegove mudrosti.

Pročitaj više
Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Prikaz knjige „Vatreni rivali“: S ljutim suparnikom u krevetu

Pošto nas je prvoj knjizi „Van pravila“ dobrano raznežila toplom (a, bome, i vatrenom) romansom između hokejaškog superstara Skota Hantera i momka koji mu je za sreću pravio sokiće od borovnice, kanadska spisateljica Rejčel Rid nastavlja serijal „Vatrenim rivalima“ koji su pretočeni i u svetski televizijski hit.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.