Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Iz ugla prevodioca: „Lepota drugog života“

lepota-drugog-zivota

Lepota drugog života“, autobiografija glumice Šeron Stoun, knjiga je koja slavi žensku snagu i otpornost, a ujedno je i poziv na akciju i dokaz da nikad nije kasno progovoriti, o čemu piše prevoditeljka knjige Aleksandra Čabraja.

Priču o svom životu Šeron Stoun započinje od trenutka u kojem se on umalo završio. Njena autobiografija „Lepota drugog života“ počinje opisom teškog moždanog udara koji je Šeron Stoun jedva preživela. Upravo od tog dramatičnog događaja potiče i sam naslov knjige.

Šeron Stoun me je još u vreme „Niskih strasti“ zadivila svojom tako retkom sposobnošću da izgleda i ponaša se veoma provokativno a da pritom ne deluje jeftino ni vulgarno, već otmeno i prefinjeno. Zato sam očekivala da ni njena autobiografija neće biti tipična holivudska priča o menjanju muževa kao čarapa. Za razliku od mnogih svojih koleginica, Šeron Stoun je svoju autobiografiju pisala sama, sa željom da napiše iskrenu priču o svom životu. Zbog toga njena ispovest zvuči upečatljivo, autentično i iskreno.

Šeron Stoun je odrasla u skromnoj, radničkoj porodici irskog porekla sa dva brata i sestrom. Njen odnos sa roditeljima bio je komplikovan i težak, pogotovo sa majkom. U njenom odrastanju bilo je i veoma traumatičnih događaja, i Šeron i o tome otvoreno govori u svojoj knjizi. Šeron Stoun i njena sestra bile su seksualno zlostavljane od članova najuže porodice, a njen brat je imao ozbiljnih problema sa drogama i zakonom. Sve ovo je uticalo na to da prilično brzo odraste. Otac joj je govorio da poštovanje ne može da očekuje, već mora da ga zahteva, i to je dobro zapamtila.

Opisujući svoju karijeru u Holivudu, Šeron Stoun iskreno i otvoreno priča kako se probijala kroz okrutni svet filma prkoseći svim pokušajima da je pretvore u stereotip seks-bombe ili seksi plavuše i ućutkaju. Za razliku od većine tipičnih holivudskih zvezda, Šeron Stoun je uspela da se odupre svim konvencijama, neprestano je rušila predrasude i pomerala granice. Uloga Ketrin Tremel u „Niskim strastima“, koja ju je preko noći vinula u visinu holivudske slave, prvobitno nije bila namenjena njoj: pre nje je već desetak glumica testirano za istu ulogu. Šeron je, međutim, želela ovu ulogu i mada danas deluje neverovatno činjenica da je na plakatu za film „Niske strasti“ njeno ime sasvim neuočljivo pored imena Majkla Daglasa, mnogi smatraju da je Šeron nadvisila svog partnera u ovom filmu i postigla nemoguće uspevajući da lik jedne „kučke“, vanredno inteligentne spisateljice i hladnokrvne ubice Ketrin Tremel, deluje dopadljivo. Ubrzo smo saznali da je Šeron Stoun žena izvanredno visoke inteligencije, što je svakako mnogo doprinelo i njenom izuzetnom tumačenju ove uloge i ostalih poznatih, poput onih u filmovima „Kazino“, „Totalni opoziv“ i drugim. Međutim, iako je uvek javnosti pružala sliku savršenog glamura, Šeron Stoun se istovremeno privatno borila sa teškim problemima u braku i u ličnom životu, između ostalog i zbog nemogućnosti da zatrudni i rodi decu koju je toliko želela. Uprkos gotovo nemogućim okolnostima, Šeron Stoun nije želela da se odrekne želje da postane majka. Da bi to ostvarila, bila je spremna bukvalno na sve.

Nažalost, čini se da su sve nedaće i pritisci sa kojima se Šeron Stoun privatno suočavala ipak uzele svoj danak koji je jednog dana neočekivano došao na naplatu. Na vrhuncu svoje karijere iznenada je doživela težak moždani udar koji ju je doveo na ivicu života i smrti i potpuno onesposobio. Šeron Stoun je morala ponovo da uči da hoda, čita i govori. Zahvaljujući upornosti, pribranosti i izuzetnoj duhovnoj snazi, posle višegodišnje borbe sa bolešću i dugotrajnog oporavka, izborila se sa svim posledicama bolesti. Njena hrabrost i upornost u toj borbi deluje zaista nadahnjujuće.

„Lepota drugog života“ je priča koju nikad ne biste očekivali od jedne holivudske seks-bombe: to je potresno svedočanstvo o traumatičnom odrastanju, teškim zdravstvenim problemima i bespoštednoj borbi za opstanak i uspeh u surovom svetu filma. Baš kao i u svojim filmskim ulogama, Šeron Stoun se i u toj životnoj borbi pokazala kao dominantna i jaka žena.

Autor: Aleksandra Čabraja

Izvor: časopis Bukmarker, br. 37

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.