Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Iz ugla prevodioca: „Kradljivci svile“

kradljivci-svile2

Legenda kaže da je svila u Evropu dospela tako što su dva kaluđera prokrijumčarila iz Kine larve svilene bube u svojim šupljim štapovima.

Ali ko su bili ti kaluđeri? I da li su baš bili pravi kaluđeri? Kako su došli do larvi, kako su uspeli da ih održe u životu, ko im je pokazao put do daleke Kine, ko ih je progonio, ko im je pomagao?

Sve su to pitanja na koja ni legenda ni istorija nemaju odgovor. A to otvara široko polje mašti.

Držeći se istorijskih i geografskih činjenica do granica poznatog, Dirk Huseman je ova i druga pitanja, na koje niko nikada neće doznati odgovor, iskoristio kao inspiraciju za ludo zabavan pustolovni roman čiji su glavni likovi dva princa, jedna princeza, jedan Egipćanin koji se razume u magiju i druge čudne veštine, jedna vlasnica plantaže svilenih buba i njen zaljubljeni sin i jedan stari gonič kamila. Srešćemo još i jednog persijskog cara, jednog vođu trupe lakrdijaša, jednog vladara grada na umoru, jednog velikog Kana nomadskih plemena i mnoštvo budističkih kaluđera, jer se radnja uglavnom zbiva u Kini, u vreme kada je ova zemlja bila budistička i kada su podignuti čuveni kipovi džinovskih Buda iz Bamijana, koji u knjizi takođe igraju određenu ulogu.

Prinčevi su brat i sinovac vizantijskog cara, koji su po njegovom nalogu pošli da otkriju tajnu svile, princeza je kći kineskog cara koja je postala budistička kaluđerica, a njihove avanture i poduhvati na Putu svile, koliko god nam delovali neverovatno i ludo, nikad ne izlaze iz granica bar hipotetički mogućeg, kao što su i svi istorijski i geografski podaci koji su proverljivi uglavnom tačni. Uostalom, ko može da kaže da oni kaluđeri sa probušenim štapovima nisu bili budistički kaluđeri? Ili vizantijski prinčevi prerušeni u budističke kaluđere?

I ko može da zna šta je sve bilo moguće ili nemoguće na legendarnom i bajkovitom Putu svile, koji i nije bio put u pravom smislu reči, već zbir karavanskih puteva na kojima su harali razbojnici, a karavani logorovali zajedno radi zaštite i razmenjivali priče uz vatru?

Ako volite istoriju koju je nemoguće do kraja proveriti, pustolovine koje se graniče s nemogućim, živi i laki stil pripovedanja koji zbivanja dočarava filmskom brzinom i plastičnošću, volećete i ovu knjigu i u njoj ćete uživati.

Autor: Dušica Milojković

Izvor: Novosti

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dirk Huzeman

Dirk Huzeman

Dirk Huzeman, naučni novinar, arheolog i pisac, studirao je praistoriju i ranu istoriju, klasičnu arheologiju i etnologiju u Minsteru. Pored istorijskih romana, piše publicističke knjige i izveštaje, na primer o ružičastom kamenju Stounhendža, ribama u Sahari ili zvezdanom nebu ispod meksičkih piramida.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.