Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Ivan Ivanji – počasni građanin Vajmara

Ivan Ivanji – počasni građanin Vajmara - slika 1
Uvaženi književnik i prevodilac Ivan Ivanji proglašen je za počasnog građanina nemačkog grada Vajmara.

Ova počast se dodeljuje od 1814. godine za zasluge na polju nauke, politike, tehnike, zaštite dece i starijih i druge socijalne delatnosti, kulture i umetnosti. Za ovih preko 200 godina dodeljena je šezdesetak puta, dok je Ivan Ivanji šezdeset drugi počasni građanin. Zanimljivo je da su predstavnici umetnosti i kulture izabrani samo desetak puta. Prvi je 1825. bio Gete, zatim 1860. Franc List, a prvi posle Drugog svetskog rata Tomas Man 1949. godine.

U statutu o dodeli ovog zvanja izričito piše da se može dodeliti i osobama koje ne stanuju u Vajmaru, a i stranim državljanima.

„Postati počasni građanin Vajmara nije svakidašnja počast. Na to da sam ja imenovan svakako je uticalo što sam bio zatočen u Buhenvaldu, ali tamo je preživelo na hiljadu ljudi, a koliko sam pregledao spisak, ja sam tek treći preživeli buhenvaldovac koji je imenovan“, rekao nam je Ivanji.

Ivan Ivanji je rođen 24. Januara 1929. u Zrenjaninu. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.

Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se knjige „Čoveka nisu ubili“, „Dioklecijan, „Konstantin“, „Julijan“, „Vila na Dedilju“, „Poslednji potez“, „Moj lepi život u paklu“, „Titov prevodilac“.

Ivanjijeve knjige prevođene su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama.

Autor: Ivan Ivanji

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Ivanji

Ivan Ivanji

Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine. Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani Čoveka nisu ubili, Dioklecijan, Konstantin, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta i Balerina i rat, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci. Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama. Ivan Ivanji preminuo je 9. maja 2024. godine u 96. godini života.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com