Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Elita nenormalnih

Novi roman Dušana Nedeljkovića “Rođeni zli” govori o novoj društvenoj klasi u Srbiji: marketinškim menadžerima. Oni su beskrupulozni, drogiraju se više i ponašaju gore od američkih subkulturnih junaka i otkrivaju bolnu istinu miljeu prokleto privlačnog poslovnog primitivizma.

Novi roman Dušana Nedeljkovića “Rođeni zli” u izdanju Lagune pripoveda o Ivanu i Bugiju, dvojici marketinških magova čija ih taktika, odnos prema poslu i svetu oko njih i ponašanje, pre svrstavaju u junake nekakvog subkulturnog romana čije su perjanice bili Mika Oklop i Brako Dimitrijević tokom osamdesetih godina prošlog veka. Ali, dok su junaci “CA Blues” i “Horseless” (Oklop) i “Oktobarfesta” i “Ne pričajmo o politici” (Dimitrijević) bili mladi i urbani buntovnici i intelektualci čija su pozicija i ponašanje nagoveštavali raspad “socijalizma sa ljudskim licem” čija je sudbina nakon smrti Josipa Broza Tita bila već predodređena na propast, i pored privida društvene slobode, junaci Nedeljkovićevog romana su tipski predstavnici “advertajzing” klase s početka 21. veka, precizno vivisekcirani u romanima “Američki psiho” Bret Iston Elisa i “399” Frederika Begbeda. Pošto na ovdašnje prostore sve stiže sa vremenskim zakašnjenjem (a prodor advertajzinga i liberalkapitalističke tranzicije zakočila je žilavost režima Slobodana Miloševića), srpsko društvo, a s njim i književna scena, tek se u poslednjih nekoliko godina upoznala sa likovima i delom advertajzing stručnjaka i njihovim beskrupuloznim potezima pri kojima ne biraju sredstava do dođu ne toliko do novca, već do društvenog prestiža i značaja koji im omogućava da rade šta god im padne na pamet. Na književnom tržištu prvo delo o ovoj novonastaloj društvenoj kasti (a ona uistinu jeste kasta) je roman “Plastic” iz 2011, takođe u izdanju Lagune, čije je autor i autor ovog teksta (a pominje ga ne da bi se hvalio kvalitetom istog ili svojom profesijom pisca, već iz pukih hronoloških razloga pošto jeste bio prvi i bavio se manje-više istim likovima i pojavama). Nedeljković pristupa svojim junacima sa dovoljnom dozom humora i ironijskog otklona, jer bi se drugačije teško mogli opravdati likovi koji tajno drogiraju žene da bi ih seksualno iskoristili, vrše veliku nuždu po parkovima jer su sami previše pod uticajem sintetičkih i halucinogenih supstanci i sve vreme pokušavaju da prevare grčke klijente za enormnu sumu novca, napijajući ih i toveći po ekskluzivnim beogradskim restoranima. Narativni sklop romana postavljen je u strukturu jeftinog petparačkog kriminalističkog romana, ali ironijski otklon i suočavanje glavnih junaka sa bolnih, tragičnim i realnim događajima u njihovom savršeno izgrađenom artificijelnom i infantilnom životu (terminalna bolest roditelja i neuzvraćena ljubav), dovodi do psihotičke motivacije koja rezultuira tragičnim zločinom. Jer, slom savršene besmislene i neodoljive svakodnevice koju Nedeljković precizno i duhovito opisuje dovodi do istine: u posrnuloj, siromašnoj i etički neutemeljenoj srpskoj tranziciji nosioci kapitala jedino znaju da iskorišćavaju, dok i sami ne budu iskorišćeni i bačeni kao krpe. A to se obično ne desi na simbolički ili poetski način, već na potpuno banalan, baš kao što glavni junak romana “Rođeni zli” ne biva kažnjen zbog svojih nedela, već zato što je drogiran odlučio da posmatra Beograd iz paraglajderske perspektive.

“Rođeni zli” su interesantan, tehnički nesavršen, ali više nego aktuelan roman čija tehničke mane savršeno idu uz sirovi i autentični sadržaj. Ovo nije narativ o Srbiji, ovo je narativ o njenoj mračnoj eliti. I uz već pomenuti “Plastic” iz 2011. i romane Branka Rosića “A tako je dobro počelo” i “PR” Aleksandra Ilića, najavljuje novi pokret u srpskoj književnosti, pokret o kojem će se tek čuti...

Autor: Ivan Jovanović 

Izvor: Novi Magazin

Autor: Dušan Nedeljković

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.